Neonikotinoidi

Neonikotinoidi su klasa sintetičkih insekticida koji su strukturno slični prirodnim nikotinoidima, aktivnim spojevima koji se nalaze u biljkama duhana. Ovi insekticidi dizajnirani su da utječu na živčani sustav insekata, učinkovito kontrolirajući populacije štetnika poput lisnih uši, štitastih mušica, grinja i drugih. Neonikotinoidi se široko koriste u poljoprivredi, hortikulturi i urbanom uređenju okoliša za zaštitu usjeva i ukrasnog bilja.

Ciljevi i važnost upotrebe u poljoprivredi i hortikulturi

Primarni cilj korištenja neonikotinoida je pružiti učinkovitu zaštitu biljaka od raznih insekata štetnika, što pomaže povećati prinose i smanjiti gubitke proizvoda. U poljoprivredi se neonikotinoidi primjenjuju za tretiranje žitarica, povrća, voćaka i drugih poljoprivrednih biljaka. U hortikulturi se koriste za zaštitu ukrasnog bilja i grmlja, sprječavajući oštećenje lišća, stabljika i plodova. Zbog svoje sistemske prirode, neonikotinoidi prodiru u biljna tkiva, pružajući dugotrajnu zaštitu od štetnika.

Relevantnost teme

Proučavanje i pravilna primjena neonikotinoida važan je aspekt moderne poljoprivrede i hortikulture. Rastuća globalna populacija i sve veća potražnja za hranom zahtijevaju učinkovite metode zaštite bilja od štetnika. Međutim, prekomjerna i nekontrolirana upotreba neonikotinoida dovela je do ekoloških problema poput smanjenja populacija korisnih insekata, uključujući pčele, i razvoja otpornosti na štetnike. Stoga je važno istražiti mehanizme djelovanja neonikotinoida, njihov utjecaj na okoliš i razviti održive metode primjene.

Povijest

• Povijest neonikotinoida

Neonikotinoidi su skupina insekticida razvijenih krajem 20. stoljeća koja je brzo stekla popularnost zbog svoje visoke učinkovitosti protiv štetočina. Ovi proizvodi su sintetski analozi nikotina koji utječu na živčani sustav insekata. Povijest neonikotinoida usko je povezana s razvojem kemijske znanosti i težnjom za stvaranjem učinkovitijih i sigurnijih sredstava za zaštitu bilja.

• Rana istraživanja i otkrića

Neonikotinoidi su razvijeni kao nastavak istraživanja provedenog 1970-ih kada su znanstvenici počeli proučavati kemikalije sa svojstvima sličnim nikotinu, ali s poboljšanim karakteristikama za suzbijanje insekata štetnika. Nikotin je bio poznat kao učinkovit insekticid još u 19. stoljeću, ali njegova upotreba bila je ograničena zbog visoke toksičnosti i nestabilnosti. U 1980-ima znanstvenici su počeli tražiti sigurnije i stabilnije analoge koji bi mogli imati produljeni učinak i biti manje štetni za okoliš.

• Razvoj prvih neonikotinoida

Prvi neonikotinoidi sintetizirani su 1980-ih. Godine 1990. tvrtka Sygenta (tada Novartis) lansirala je prvi komercijalno uspješan neonikotinoid - imidakloprid. Ovaj je proizvod bio revolucionaran jer se pokazao mnogo učinkovitijim protiv niza štetnika, uključujući lisne uši, krumpirovu zlaticu i druge, u usporedbi s tradicionalnim insekticidima. Imidakloprid se brzo naširoko koristio u poljoprivredi za zaštitu usjeva i biljaka u vrtovima i travnjacima.

• Proširenje upotrebe

U sljedećim desetljećima, druge tvrtke počele su razvijati nove neonikotinoide poput tiametoksama, aktare, klotianidina i drugih. Ovi su proizvodi brzo stekli popularnost na tržištu zbog svoje visoke učinkovitosti i dugotrajnog djelovanja. Postali su ključni insekticidi za borbu protiv raznih štetnika, poput lisnih uši, krumpirove zlatice iz Colorada, kukuruznih zlatica, tripsa i mnogih drugih insekata. Neonikotinoidi su se koristili u raznim industrijama, od poljoprivrede i hortikulture do zaštite ljudskog zdravlja (npr. za sprječavanje bolesti koje prenose insekti).

• Sigurnosna i ekološka pitanja

Međutim, od kasnih 1990-ih, upotreba neonikotinoida izazvala je ozbiljne ekološke i toksikološke probleme. U ranim godinama njihove upotrebe, doista su pokazivali visoku učinkovitost i minimalan utjecaj na okoliš. No, s vremenom su se počele pojavljivati nuspojave, posebno na korisne kukce poput pčela. Mnoge studije povezale su upotrebu neonikotinoida s masovnim izumiranjem pčela, što je dovelo do širokih rasprava o njihovoj sigurnosti.

Nadalje, neonikotinoidi su počeli izazivati otpornost kod nekih štetnika, smanjujući njihovu učinkovitost.

• Ograničenja i zabrane

Kao odgovor na rastuću zabrinutost oko sigurnosti neonikotinoida i njihovog utjecaja na pčele i druge korisne organizme, Europska unija je 2013. godine uvela ograničenja njihove upotrebe za tretiranje usjeva koji privlače pčele. 2018. godine ta su ograničenja proširena i uključuju zabranu upotrebe tri najpopularnija neonikotinoida (imidakloprid, tiametoksam i klotianidin) na otvorenim poljima.
Ipak, unatoč tim ograničenjima, neonikotinoidi se i dalje koriste u nekim zemljama, a njihov razvoj ostaje važno područje u kemijskoj zaštiti bilja.

• Moderni pristupi i budućnost neonikotinoida

Posljednjih godina nastavljeni su napori za razvoj sigurnijih formulacija i inovativnih metoda korištenja neonikotinoida. Znanstvenici i stručnjaci rade na stvaranju proizvoda sa smanjenim utjecajem na korisne insekte, poput pčela i drugih grabežljivih insekata. Istovremeno, raste interes za integrirane pristupe suzbijanju štetočina koji kombiniraju kemijske, biološke i agronomske metode.

Dakle, povijest neonikotinoida primjer je puta od uspješnih otkrića i revolucionarnih tehnologija do prepoznavanja ekoloških rizika i razvoja novih, sigurnijih metoda zaštite bilja.

Klasifikacija

Neonikotinoidi se klasificiraju na temelju kemijskog sastava, mehanizma djelovanja i spektra djelovanja. Glavne skupine neonikotinoida uključuju:

• Imidakloprid: jedan od najčešćih predstavnika, učinkovit protiv lisnih uši, štitastih mušica, grinja i drugih štetočina.
• Tiametoksam: poznat po svojoj visokoj učinkovitosti i niskoj toksičnosti za sisavce, koristi se za zaštitu usjeva žitarica.
• Klotianidin: koristi se u zaštiti povrtnih i voćnih kultura, s visokom otpornošću na razgradnju u tlu.
• Acetamiprid: učinkovit protiv širokog spektra insekata štetnika, uključujući kornjaše i tripse.
• Nektarina: koristi se za suzbijanje lisnih uši i štitastih mušica, s niskom toksičnošću za korisne insekte.

Neonikotinoidi se klasificiraju na temelju svoje kemijske strukture, mehanizma djelovanja i primjene. Pogledajmo nekoliko glavnih kategorija neonikotinoida:

Klasifikacija prema kemijskoj strukturi

Na temelju kemijske strukture, neonikotinoidi se dijele u nekoliko skupina, a svaku karakteriziraju različite značajke sinteze i učinci na ciljne organizme.

• Nikotinoidni spojevi s kloropirimidinskom bazom: ova skupina neonikotinoida sadrži kloropirimidin u svojoj strukturi. Učinkoviti su protiv širokog spektra štetnika, uključujući lisne uši, žiške i druge poljoprivredne štetnike.
  Primjer: tiametoksam - jedan od široko korištenih neonikotinoida s kloropirimidinskom bazom.
• Nikotinoidni spojevi s neonikotinilpiridinskom bazom: ova skupina sadrži piridinski prsten u aktivnoj tvari, što ih razlikuje od ostalih neonikotinoida. Ovi spojevi su učinkoviti protiv širokog spektra insekata štetnika.
  Primjer: imidakloprid - poznati neonikotinoid s neonikotinilpiridinskom bazom, široko korišten za suzbijanje štetnika.
• Nikotinoidni spojevi s tiazolnom bazom: tiazolni spojevi imaju specifičnu molekularnu strukturu koja im omogućuje nakupljanje u biljnim tkivima i dugotrajne učinke.
  Primjer: acetamiprid - jedan od spojeva u ovoj skupini, koji se koristi za zaštitu biljaka od raznih štetnika.

Klasifikacija prema načinu djelovanja

Neonikotinoidi se također mogu klasificirati na temelju njihovog djelovanja na organizme kukaca. Utječu na živčani sustav utječući na prijenos živčanih impulsa.

• Kontaktni neonikotinoidi: ovi spojevi djeluju pri izravnom kontaktu s kukcima. Nakon kontakta s tijelom kukca, spoj prodire u organizam i remeti funkcioniranje živčanog sustava.
  Primjer: flonikamid - neonikotinoid koji djeluje pri kontaktu sa štetnicima, blokirajući prijenos živčanih impulsa.
• Sistemski neonikotinoidi: ovi spojevi imaju sposobnost prodiranja u biljna tkiva, širenja kroz njih i pružanja zaštite čak i od insekata koji se hrane biljnim sokom.
  Primjer: tiametoksam i imidakloprid — oba ova spoja imaju sistemsko djelovanje i mogu se primijeniti na sjeme kako bi se pružila zaštita od samog početka rasta biljke.

Klasifikacija prema području primjene

Neonikotinoidi se također mogu klasificirati na temelju područja primjene, ovisno o vrsti usjeva i štetnika na koje ciljaju.

• Neonikotinoidi za zaštitu poljoprivrednih usjeva: ovi se spojevi koriste za suzbijanje štetnika koji oštećuju poljoprivredne usjeve. Učinkoviti su protiv širokog spektra insekata štetnika, kao što su lisne uši, tripsi, štitaste mušice i mnogi drugi.
  Primjer: imidakloprid — često se koristi za zaštitu usjeva poput kukuruza, riže, povrća i voća.
• Neonikotinoidi za zaštitu ukrasnog bilja: ovi se spojevi koriste za zaštitu ukrasnog bilja od štetnika poput paukovih grinja i lisnih uši.
  Primjer: acetamiprid — koristi se za suzbijanje štetnika na ukrasnom biljkama poput ruža i grmlja.
• Neonikotinoidi za zaštitu od insekata koji prenose bolesti: ova skupina spojeva također se koristi za zaštitu biljaka od insekata koji mogu prenositi razne bolesti, poput virusa ili gljivica.
  Primjer: tiametoksam — koristi se za zaštitu poljoprivrednih biljaka od štetnika poput lisnih uši i drugih insekata koji mogu prenositi patogene.

Klasifikacija prema toksičnosti i otpornosti

Neonikotinoidi se također mogu klasificirati prema razini toksičnosti i sposobnosti akumuliranja u biljkama, što utječe na njihovu opstojnost u ekosustavu.

• Visokotoksični neonikotinoidi: ovi spojevi su visokotoksični za insekte i koriste se minimalne doze za učinkovito suzbijanje štetočina.
  Primjer: imidakloprid — visokotoksičan i učinkovito uništava razne insekte štetočine u minimalnim dozama.
• Neonikotinoidi niske toksičnosti: ovi spojevi imaju nižu toksičnost, ali su i dalje učinkoviti u suzbijanju insekata. Mogu se koristiti u područjima gdje je potreban sigurniji pristup suzbijanju štetočina.
  Primjer: acetamiprid - relativno manje toksičan u usporedbi s drugim neonikotinoidima, što ga čini poželjnijim za upotrebu u određenim područjima.

Mehanizam djelovanja

• Kako insekticidi utječu na živčani sustav insekata

Neonikotinoidi utječu na živčani sustav kukaca vezanjem na nikotinske acetilkolinske receptore u živčanim stanicama. To uzrokuje kontinuirano pobuđivanje živčanih impulsa, što dovodi do paralize i smrti kukaca. Za razliku od prethodnih klasa insekticida, neonikotinoidi imaju visoku selektivnost za kukce, smanjujući njihovu toksičnost za sisavce i druge beskralježnjake.

• Utjecaj na metabolizam insekata

Neonikotinoidi remete metaboličke procese kod insekata, što dovodi do smanjene aktivnosti, reprodukcije i preživljavanja. Inhibicija prijenosa živčanih signala ometa esencijalne funkcije poput hranjenja, kretanja i reprodukcije.

• Primjeri molekularnih mehanizama djelovanja

Neki neonikotinoidi, poput imidakloprida, vežu se na receptore acetilkolina nikotina, uzrokujući stalnu ekscitaciju živčanih stanica. Drugi, poput tiametoksama, blokiraju ionske kanale, ometajući prijenos živčanih signala. Ovi mehanizmi osiguravaju visoku učinkovitost protiv insekata štetnika.

• Razlika između kontaktnih i sistemskih učinaka

Neonikotinoidi imaju sistemsko djelovanje, što znači da prodiru u biljna tkiva i šire se po svim dijelovima, uključujući lišće, stabljike i korijenje. To pruža dugoročnu zaštitu biljci i učinkovito kontrolira štetnike koji se hrane raznim dijelovima biljke. Kontaktno djelovanje je također moguće, ali njihova glavna učinkovitost povezana je sa sistemskom distribucijom.

Primjeri proizvoda iz ove skupine

• Imidakloprid
  Mehanizam djelovanja: veže se na nikotinske acetilkolinske receptore, uzrokujući kontinuiranu ekscitaciju živčanih stanica.
  Primjeri proizvoda:
  • Actara
  • Klordor
  • Lanergil

Prednosti i nedostaci
Prednosti: širok spektar djelovanja, sistemska rasprostranjenost, niska toksičnost za sisavce.
Nedostaci: toksičnost za pčele i druge oprašivače, potencijalni razvoj otpornosti kod štetnika.

• Tiametoksam
  Mehanizam djelovanja: blokira ionske kanale, ometajući prijenos živčanih signala.
  Primjeri proizvoda:
  • Belkar
  • Tiret
  • Redat

Prednosti i nedostaci
Prednosti: visoka učinkovitost, niska toksičnost za korisne insekte, otpornost na razgradnju.
Nedostaci: toksičnost za pčele ako se nepravilno primjenjuje, potencijalno nakupljanje u tlu.

• Klotianidin
  Mehanizam djelovanja: veže se na acetilkolinske receptore, uzrokujući paralizu insekata.
  Primjeri proizvoda:
  • Clofer
  • Cartimar
  • Necto

Prednosti i nedostaci

Prednosti: visoka otpornost na razgradnju, sistemska rasprostranjenost, učinkovitost protiv širokog spektra štetnika.
Nedostaci: toksičnost za pčele, potencijalna kontaminacija vode i tla.

Insekticidi i njihov utjecaj na okoliš

• Utjecaj na korisne insekte

Neonikotinoidi imaju značajan utjecaj na korisne kukce, uključujući pčele, ose i druge oprašivače. Pčele su u opasnosti od trovanja prilikom sakupljanja nektara i peludi s tretiranih biljaka, što dovodi do smanjenja populacija i poremećaja procesa oprašivanja. To negativno utječe na bioraznolikost i produktivnost usjeva koji ovise o oprašivanju.

• Preostale razine insekticida u tlu, vodi i biljkama

Neonikotinoidi mogu ostati u tlu dulje vrijeme, posebno u vlažnim i toplim klimama. Prodiru u vodu putem kiše i navodnjavanja, što dovodi do onečišćenja izvora vode. U biljkama su neonikotinoidi raspoređeni po svim dijelovima, uključujući lišće, stabljike i korijenje, pružajući sustavnu zaštitu, ali također potencijalno dovodeći do nakupljanja u prehrambenim proizvodima.

• Fotostabilnost i razgradnja insekticida u prirodi

Mnogi neonikotinoidi imaju visoku fotostabilnost, što povećava trajanje njihovog djelovanja u okolišu. To usporava njihovu razgradnju pod utjecajem ultraljubičastog zračenja i doprinosi njihovom nakupljanja u ekosustavima. Visoka otpornost na razgradnju dovodi do dugotrajne prisutnosti insekticida u tlu i vodi, povećavajući rizik od toksičnosti za beskralježnjake i druge organizme.

• Biomagnifikacija i akumulacija u hranidbenim lancima

Neonikotinoidi imaju potencijal za biomagnifikaciju, jer se mogu akumulirati u tijelima insekata i životinja, krećući se uz hranidbeni lanac. To dovodi do povećanih koncentracija insekticida kod predatora i viših razina hranidbenog lanca, uključujući ljude. Biomagnifikacija neonikotinoida uzrokuje ozbiljne ekološke i zdravstvene probleme, jer akumulirani insekticidi mogu uzrokovati kronično trovanje i zdravstvene poremećaje kod životinja i ljudi.

Problem otpornosti štetočina na insekticide

• Uzroci razvoja otpornosti

Razvoj otpornosti kod kukaca štetnika na neonikotinoide posljedica je genetskih mutacija i selekcije otpornih jedinki uz ponovljenu upotrebu istog insekticida. Česta i nekontrolirana upotreba neonikotinoida potiče brzi razvoj otpornosti, smanjujući njihovu učinkovitost i zahtijevajući upotrebu jačih i toksičnijih sredstava.

• Primjeri otpornih štetnika

Otpornost na neonikotinoide uočena je kod raznih insekata štetnika, uključujući štitaste mušice, lisne uši, grinje i neke vrste moljaca. Ovi štetnici pokazuju smanjenu osjetljivost na insekticide, što ih čini težim za suzbijanje i dovodi do potrebe za skupljim i opasnijim kemikalijama.

• Metode za sprječavanje otpornosti

Kako bi se spriječila rezistencija, potrebno je rotirati insekticide s različitim mehanizmima djelovanja, kombinirati kemijske i biološke metode suzbijanja te koristiti integrirane strategije suzbijanja štetočina. Također je važno pridržavati se preporučenih doza i rasporeda primjene kako bi se izbjegla selekcija rezistentnih jedinki i osigurala dugoročna učinkovitost proizvoda.

Sigurna upotreba insekticida

• Priprema otopina i doziranje

Pravilna priprema otopina i točno doziranje insekticida ključni su za učinkovitu i sigurnu upotrebu. Strogo se pridržavajte uputa proizvođača kako biste izbjegli predoziranje i neadekvatan tretman biljaka. Korištenje mjernih alata i

Kvalitetna voda pomaže u osiguravanju točnosti doziranja i učinkovitog liječenja.

• Korištenje zaštitne opreme pri rukovanju insekticidima

Pri radu s neonikotinoidima treba koristiti odgovarajuću zaštitnu opremu poput rukavica, maski, zaštitne naočale i zaštitne odjeće. To pomaže u sprječavanju kontakta insekticida s kožom, očima i dišnim sustavom, smanjujući rizik od trovanja i negativnih učinaka na zdravlje.

• Preporuke za tretiranje biljaka

Tretirajte biljke u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima kako biste smanjili utjecaj na oprašivače poput pčela. Izbjegavajte tretiranje po vrućem i vjetrovitom vremenu, jer to može dovesti do prskanja insekticida na korisne biljke i organizme. Također, uzmite u obzir fazu rasta biljke, izbjegavajući tretiranje tijekom aktivnog cvjetanja i plodonošenja.

• Pridržavanje razdoblja čekanja prije žetve

Poštivanje preporučenih razdoblja karence prije žetve nakon primjene insekticida osigurava sigurnost prehrambenih proizvoda i sprječava nakupljanje kemijskih ostataka u hrani. Pridržavanje razdoblja karence jamči sigurnost konzumacije i sprječava zdravstvene rizike.

Alternative kemijskim insekticidima

• Biološki insekticidi

Korištenje entomofaga, bakterijskih i gljivičnih sredstava ekološki je sigurna alternativa kemijskim insekticidima. Biološki insekticidi, poput bacillus thuringiensis, učinkovito se bore protiv insekata bez štete za korisne organizme i okoliš.

• Prirodni insekticidi

Prirodni insekticidi poput ulja neema, infuzija duhana i otopina češnjaka sigurni su za biljke i okoliš u suzbijanju štetočina. Ove metode imaju repelentna i insekticidna svojstva, učinkovito kontrolirajući populacije insekata bez upotrebe sintetičkih kemikalija. Prirodni insekticidi mogu se koristiti u kombinaciji s drugim metodama za optimalne rezultate.

• Feromonske klopke i druge mehaničke metode

Feromonske klopke privlače i uništavaju insekte štetnike, smanjujući njihovu populaciju i sprječavajući njihovo širenje. Druge mehaničke metode, poput ljepljivih klopki i barijera, također pomažu u kontroli populacija štetnika bez upotrebe kemikalija. Ove metode su učinkoviti i ekološki sigurni načini suzbijanja štetnika.

Primjeri popularnih insekticida iz ove skupine

Naziv proizvoda	Aktivni sastojak	Mehanizam djelovanja	Područje primjene
Imidakloprid	Imidakloprid	Vezivanje na nikotinske acetilkolinske receptore, uzrokujući paralizu i smrt	Povrće, žitarice, voćke
Tiametoksam	Tiametoksam	Blokiranje ionskih kanala, što ometa prijenos živčanih signala	Žitarice, povrće, biljke koje daju plodove
Klotianidin	Klotianidin	Vezivanje na acetilkolinske receptore, uzrokujući paralizu insekata	Povrće i voće, ukrasne biljke
Acetamiprid	Acetamiprid	Vezivanje na nikotinske acetilkolinske receptore, uzrokujući kontinuiranu živčanu ekscitaciju	Povrće, žitarice i ukrasne kulture
Nektarina	Nektarina	Vezivanje na nikotinske acetilkolinske receptore, uzrokujući paralizu i smrt	Povrće i ukrasne kulture, voćke

Prednosti i nedostaci

Prednosti

• Visoka učinkovitost protiv širokog spektra insekata štetnika
• Sustavna distribucija u biljkama, pružajući dugotrajnu zaštitu
• Niska toksičnost za sisavce u usporedbi s drugim klasama insekticida
• Visoka fotostabilnost, koja osigurava dugotrajno djelovanje

Nedostaci

• Toksičnost za korisne insekte, uključujući pčele i ose
• Potencijal za razvoj otpornosti kod insekata štetnika
• Moguća kontaminacija tla i izvora vode
• Visoka cijena nekih proizvoda u usporedbi s tradicionalnim insekticidima

Rizici i mjere opreza

• Utjecaj na zdravlje ljudi i životinja

Neonikotinoidi mogu imati značajan utjecaj na zdravlje ljudi i životinja ako se nepravilno koriste. Kada se apsorbiraju u ljudsko tijelo, mogu uzrokovati simptome trovanja, poput vrtoglavice, mučnine, povraćanja, glavobolje, a u ekstremnim slučajevima i napadaja i gubitka svijesti. Životinje, posebno kućni ljubimci, također su u opasnosti od trovanja ako insekticidi dođu u kontakt s njihovom kožom ili ako progutaju tretirane biljke.

• Simptomi trovanja insekticidima

Simptomi trovanja neonikotinoidima uključuju vrtoglavicu, glavobolje, mučninu, povraćanje, slabost, otežano disanje, napadaje i gubitak svijesti. Ako insekticid dođe u kontakt s očima ili kožom, može se pojaviti iritacija, crvenilo i peckanje. U slučaju gutanja, odmah potražite liječničku pomoć.

• Prva pomoć kod trovanja

U slučaju sumnje na trovanje neonikotinoidima, odmah prekinite kontakt s insekticidom, ispirite zahvaćenu kožu ili oči s puno vode najmanje 15 minuta. U slučaju udisanja, izađite na svježi zrak i potražite liječničku pomoć. U slučaju gutanja, nazovite hitnu pomoć i slijedite upute za prvu pomoć navedene na pakiranju proizvoda.

Sprječavanje štetočina

• Alternativne metode suzbijanja štetočina

Korištenje agrotehnike poput plodoreda, malčiranja, uklanjanja zaraženih biljaka i uvođenja otpornih sorti pomaže u sprječavanju pojave štetnika i smanjenju potrebe za insekticidima. Biološke metode suzbijanja, uključujući korištenje entomofaga i drugih prirodnih neprijatelja štetnih kukaca, također su učinkovite.

• Stvaranje nepovoljnih uvjeta za štetočine

Pravilno navodnjavanje, uklanjanje otpalog lišća i biljnih ostataka, održavanje čistoće vrta i postavljanje fizičkih barijera poput mreža i rubova pomažu u sprječavanju najezde štetnika. Redoviti pregled biljaka i pravovremeno uklanjanje oštećenih dijelova smanjuje privlačnost biljaka štetnicima.

Zaključak

Racionalna upotreba neonikotinoida igra ključnu ulogu u zaštiti biljaka i povećanju prinosa poljoprivrednog i ukrasnog bilja. Međutim, moraju se poštivati sigurnosni propisi, a insekticidi bi se trebali primjenjivati uzimajući u obzir čimbenike okoliša kako bi se smanjio njihov negativan utjecaj na okoliš i korisne organizme. Integrirani pristup suzbijanju štetočina, koji kombinira kemijske, biološke i agronomske metode, potiče održive poljoprivredne prakse i očuvanje bioraznolikosti.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Što su neonikotinoidi i za što se koriste?
Neonikotinoidi su klasa sintetičkih insekticida koji se koriste za zaštitu biljaka od raznih štetočina. Široko se koriste u poljoprivredi i hortikulturi za povećanje prinosa i sprječavanje oštećenja biljaka.

Kako neonikotinoidi utječu na živčani sustav kukaca?
Neonikotinoidi se vežu za nikotinske acetilkolinske receptore u živčanom sustavu kukaca, uzrokujući kontinuirano uzbuđivanje živčanih stanica. To dovodi do paralize i smrti kukaca.

Koje su glavne skupine neonikotinoida?
Glavne skupine neonikotinoida uključuju imidakloprid, tiametoksam, klotianidin, acetamiprid i nektar. Svaka od ovih skupina ima specifične karakteristike u svom mehanizmu djelovanja i području primjene.

Jesu li neonikotinoidi štetni za pčele?
Da, neonikotinoidi su otrovni za pčele i druge oprašivače. Njihova upotreba zahtijeva strogo pridržavanje propisa kako bi se smanjio njihov utjecaj na korisne insekte.

Kako se može spriječiti otpornost insekata na neonikotinoide?
Za sprječavanje otpornosti potrebno je rotirati insekticide s različitim mehanizmima djelovanja, kombinirati kemijske i biološke metode suzbijanja te slijediti preporučene doze i rasporede primjene.

Koji su ekološki problemi povezani s upotrebom neonikotinoida?
Upotreba neonikotinoida dovodi do smanjenja populacija korisnih insekata, onečišćenja tla i vode te nakupljanja insekticida u lancima ishrane, što uzrokuje značajne ekološke i zdravstvene probleme.

Mogu li se neonikotinoidi koristiti u organskoj poljoprivredi?
Ne, većina neonikotinoida ne zadovoljava uvjete za organsku poljoprivredu zbog svog sintetičkog podrijetla i negativnog utjecaja na okoliš i korisne organizme.

Kako primijeniti neonikotinoide za maksimalnu učinkovitost?
Strogo se pridržavajte uputa proizvođača o doziranju i rasporedu primjene, tretirajte biljke u ranim ili kasnim satima, izbjegavajte tretiranje tijekom aktivnosti oprašivača i osigurajte ravnomjernu raspodjelu insekticida na biljkama.

Postoje li alternative neonikotinoidima za suzbijanje štetočina?
Da, postoje biološki insekticidi, prirodni lijekovi (ulje neema, otopine češnjaka), feromonske klopke i mehaničke metode suzbijanja koje se mogu koristiti kao alternative kemijskim insekticidima.

Gdje se mogu kupiti neonikotinoidi?
Neonikotinoidi su dostupni u specijaliziranim agrotehničkim trgovinama, internetskim trgovinama i kod dobavljača sredstava za zaštitu bilja. Prije kupnje provjerite legalnost i sigurnost proizvoda koji se koriste.