Jasmine

Jasmin (Jasminum) je rod višegodišnjih biljaka iz porodice maslina (Oleaceae), poznat po svojim mirisnim cvjetovima, koja uključuje oko 200 vrsta. Primarno se nalazi u tropskim i suptropskim regijama diljem svijeta. Vrste jasmina mogu biti grmovi ili vinova loza, što ih čini pogodnima za ukrasne sadnje i stvaranje zelenih zidova i živica. Cvjetove jasmina karakterizira jaka aroma, često se koristi u industriji parfema. Listovi biljke su obično jednostavni, ovalni ili izduženi, sa sjajnom površinom.

Jasmin može biti sobna ili vrtna biljka, ovisno o vrsti i klimatskim uvjetima. U umjerenim klimama jasmin se često uzgaja u posudama koje se zimi premještaju u zatvoreno. U toplijim zemljama može rasti u zemlji i krasiti mnoga ukrasna područja.

Etimologija

Naziv "jasmin" dolazi iz drevnih jezika i ima bogatu kulturnu povijest povezanu s ovim mirisnim cvijetom. Pogledajmo detaljnije podrijetlo i razvoj ovog imena.

Podrijetlo iz perzijskog:

Riječ "jasmin" dolazi od perzijske riječi "یاسمن" (yāsaman), koja označava mirisni cvijet poznat po svojim prekrasnim i aromatičnim cvjetovima. Perzijski "یاسمن" ušao je u arapski jezik kao "ياسمين" (yasmin), zadržavajući slično značenje.

Širi se arapskim jezikom:

Arapski "ياسمين" (yasmin) proširio se na druge jezike, uključujući turski ("yasemin") i osmanski, što je olakšalo njegovo daljnje posuđivanje u europske jezike. Kroz arapsku trgovinu i kulturne kontakte, izraz "yasmin" ušao je u europske jezike.

Put u europske jezike:

U engleskom jeziku riječ "jasmine" pojavila se kao rezultat prilagodbe arapskog "yasmin". Engleski "jasmine" postao je standardni naziv za ovaj cvijet. U ruskom jeziku, izraz "jasmine" posuđen je iz zapadnoeuropskih jezika, najvjerojatnije preko francuskih ili njemačkih posrednika, gdje je cvijet već bio poznat pod imenom sličnim engleskom "jasmine".

Značenje i simbolika:

Jasmin se povezuje s ljepotom, čistoćom i mirisom. U raznim kulturama ovaj cvijet ima simbolična značenja: u nekim zemljama smatra se simbolom ljubavi i romantike, dok u drugima simbolizira čistoću i nevinost. U književnosti i umjetnosti jasmin se često spominje kao simbol profinjenosti i elegancije.

Znanstveni naziv:

U biološkoj klasifikaciji, jasmin pripada rodu Jasminum iz porodice Oleaceae. Naziv roda također dolazi od latinskog "jasmine", koji pak ima iste korijene kao i ruski "jasmine".

Oblik života

Jasmin može biti grm ili vinova loza, ovisno o vrsti. Mnoge vrste jasmina imaju drvenaste stabljike koje mogu pokriti velika područja. Loze poput arapskog jasmina (Jasminum sambac) mogu doseći 3-5 metara visine, penjući se preko nosača ili drugih biljaka, što ih čini idealnim za vertikalno vrtlarstvo.

Grmovi poput običnog jasmina (Jasminum officinale) imaju kompaktan oblik i često se koriste u vrtnim kompozicijama. Ove biljke su prikladne za stvaranje živica, obruba i ukrasnog grmlja. U oba slučaja, jasmin preferira sunčana mjesta i umjereno plodno tlo.

Obitelj

Jasmin pripada porodici maslina (Oleaceae), koja uključuje oko 30 rodova i 600 vrsta biljaka, uključujući masline, forzicije, kaline i druge. Porodica je poznata po svojoj raznolikosti, uključujući drveće i grmlje koje se često koristi u vrtlarstvu i uređenju okoliša.

Unutar porodice maslina, druge značajne biljke uključuju kalina, koja se široko koristi u dekorativnom uređenju okoliša, i maslinu, izvor vrijednog ulja. Jasmin privlači pažnju svojim ukrasnim cvijećem i intenzivnim mirisom.

Botaničke karakteristike

Jasmin je biljka s mekim, fleksibilnim stabljikama koje mogu biti nalik vinovoj lozi ili grmu. Listovi su obično kožasti, ovalni ili izduženi i imaju sjajnu površinu. Cvjetovi su obično bijeli ili žuti, skupljeni u grozdove i imaju bogat, ugodan miris koji postaje izraženiji navečer.

Plod jasmina je obično bobica ili kapsula koja sadrži nekoliko sjemenki. Biljka obično cvjeta u proljeće i ljeto, iako trajanje cvjetanja može varirati ovisno o vrsti i uvjetima uzgoja.

Jasminum mesnyi

Kemijski sastav

Jasmin je poznat po svom bogatom kemijskom sastavu, koji uključuje eterična ulja, flavonoide, alkaloide, saponine i organske kiseline. Eterična ulja koja se nalaze u cvjetovima imaju izrazita aromatična svojstva i koriste se u industriji parfema i kozmetike. Ulja jasmina također se koriste u aromaterapiji zbog svojih umirujućih i opuštajućih učinaka.

Flavonoidi koji se nalaze u listovima i cvjetovima biljke imaju antioksidativna svojstva i pomažu u jačanju imunološkog sustava. Istraživanja su pokazala da komponente jasmina imaju protuupalna i antimikrobna djelovanja, što biljku čini korisnom u narodnoj medicini.

Podrijetlo

Jasmin je porijeklom iz tropskih i suptropskih regija Azije, Afrike i Europe. Mnoge vrste, poput arapskog jasmina (Jasminum sambac), potječu iz jugoistočne Azije, dok druge, poput običnog jasmina (Jasminum officinale), potječu iz Mediterana. U prirodi se ove biljke nalaze u šumama, otvorenim područjima i planinskim regijama, gdje mogu uspijevati u sjeni ili na sunčevoj svjetlosti.

Od davnina se jasmin uzgaja u vrtovima i koristi kao ukrasna i aromatična biljka. Danas je jasmin rasprostranjen diljem svijeta, posebno u toplim klimama, gdje se uzgaja i u zemlji i u staklenicima.

Jednostavnost uzgoja

Jasmin je biljka koja zahtijeva relativno malo održavanja i može uspijevati u raznim uvjetima ako se ispune osnovni zahtjevi. Preferira sunčana mjesta i plodno, dobro drenirano tlo. U umjerenim klimama jasmin se često uzgaja u posudama kako bi se tijekom zime mogao premjestiti u zatvoreno.

Za uspješan rast, jasmin zahtijeva redovito zalijevanje i prihranu, kao i zaštitu od jakih vjetrova i niskih temperatura. Zimi biljci treba manje vode i zaštitu od mraza.

Vrste i sorte

Postoji oko 200 vrsta jasmina, a nekoliko sorti je posebno popularno kao ukrasne biljke. Obični jasmin (Jasminum officinale) poznat je po svojim bijelim cvjetovima, dok je arapski jasmin (Jasminum sambac) poznat po svojim mirisnim cvjetovima, često korištenim u proizvodnji parfema.

Jasminum azoricum

Druge vrste, poput Jasminum azoricum i Jasminum nitidum, također su popularne zbog svojih atraktivnih cvjetova i mirisa.

Jasminum sambac

Vrste jasmina mogu se razlikovati po boji, veličini i obliku cvjetova. Neke sorte imaju žute cvjetove, poput Jasminum mesnyi, dok druge mogu biti puzajuće loze ili kompaktni grmovi, što ih čini prikladnim za različite stilove uređenja okoliša.

Jasminum officinale

Veličina

Jasmin može varirati u veličini ovisno o vrsti. Vrste koje rastu u puzavicama, poput Jasminum sambac, mogu doseći 3-5 metara duljine, a za rast su im potrebni potpora ili penjačice. Grmolike vrste, poput Jasminum officinale, obično imaju visinu od 1 do 3 metra, ovisno o uvjetima uzgoja i orezivanju.

Veličina biljke također ovisi o načinu uzgoja: u posudama će jasmin ostati kompaktan, dok kada se posadi u zemlju, može znatno narasti.

Jasminum nitidum

Stopa rasta

Brzina rasta jasmina ovisi o uvjetima uzgoja. U optimalnim uvjetima (toplina, dovoljno svjetla i redovito zalijevanje), jasmin može rasti prilično brzo, posebno vrste vinove loze. Tijekom jedne sezone biljka može narasti nekoliko centimetara, a uz pravilnu njegu može početi cvjetati unutar dvije ili tri godine od sadnje.

Prilikom uzgoja jasmina u posudama, stopa rasta može biti nešto sporija zbog ograničenja korijena, ali redovito hranjenje i promjene supstrata mogu potaknuti aktivan rast.

Životni vijek

Životni vijek jasmina ovisi o vrsti i uvjetima uzgoja. U prosjeku, biljke mogu živjeti od 5 do 20 godina, a najbolji rezultati postižu se redovitim orezivanjem i pravilnom njegom. Neke vrste jasmina, poput Jasminum sambac, mogu živjeti mnogo dulje, posebno kada se uzgajaju u povoljnim klimatskim uvjetima i zaštićene od mraza.

Uz dobru njegu i povoljne životne uvjete, jasmin može oduševljavati svoje vlasnike dugi niz godina, postajući prekrasan dodatak vrtovima ili domovima.

Temperatura

Jasmin preferira toplu klimu i ne podnosi mraz, što ga čini idealnim za uzgoj u regijama s blagom klimom. Optimalna temperatura za rast jasmina tijekom proljetno-ljetnog razdoblja je 18-24°C. Zimi biljka može podnijeti temperature i do 10-15°C, ali je treba držati u zatvorenom prostoru, zaštićenu od hladnog propuha. Prilikom uzgoja u posudama važno je izbjegavati značajne temperaturne fluktuacije, jer to može negativno utjecati na zdravlje biljke.

Prilikom uzgoja jasmina na otvorenom u područjima s hladnim zimama, potrebna je zaštita od mraza. To se može učiniti iskopavanjem biljaka ili njihovim pokrivanjem tijekom zime. Također je važno napomenuti da pretjerano visoke temperature ljeti mogu uzrokovati stres biljci, posebno ako je vlažnost niska.

Vlažnost

Jasmin preferira umjereno vlažan zrak i ne podnosi suhoću, posebno zimi kada grijanje u zatvorenom prostoru može znatno isušiti atmosferu. Za održavanje optimalne vlažnosti preporučuje se redovito prskanje lišća ili korištenje ovlaživača zraka, posebno u domovima s centralnim grijanjem. To će pomoći u sprječavanju sušenja i venuća lišća te potaknuti rast biljaka.

Međutim, važno je zapamtiti da prekomjerna vlaga u tlu može dovesti do truljenja korijena. Stoga je ključno održavati ravnotežu između vlažnosti zraka i zalijevanja. Za većinu vrsta jasmina preporučuje se održavanje vlažnosti zraka na 50-60%, što je optimalno za rast i cvjetanje.

Rasvjeta i raspored u sobi

Jasmin je biljka koja voli sunce i za pravilan rast i cvjetanje zahtijeva puno sunčeve svjetlosti. Najbolji uvjeti za njega su dobro osvijetljena mjesta gdje biljka prima sunčevu svjetlost 4-6 sati dnevno. U zatvorenom prostoru, jasmin je najbolje postaviti na prozorske daske okrenute prema jugu ili zapadu, jer ta mjesta pružaju dovoljno svjetla.

Međutim, tijekom vrućih ljetnih mjeseci važno je izbjegavati izravnu sunčevu svjetlost u podne kako biste spriječili pregrijavanje i opekline lišća. Ako vaš dom ne pruža dovoljno prirodnog svjetla, umjetna rasvjeta može se koristiti kako bi se biljci osigurali potrebni uvjeti za fotosintezu i cvjetanje. Također je važno zapamtiti da su za sorte jasmina koje se penju potrebni potpornji kako bi se biljka mogla penjati, stvarajući živi zeleni zid ili lijepo viseći.

Tlo i supstrat

Jasminu je za optimalan rast potrebno lagano i dobro drenirano tlo. Idealna mješavina tla trebala bi se sastojati od jednakih dijelova humusa, treseta, pijeska i perlita. Treset pomaže u zadržavanju potrebne vlage, dok pijesak i perlit osiguravaju dobru drenažu, a humus poboljšava nutritivni sadržaj i strukturu tla. Ova mješavina omogućuje korijenju biljke da diše i sprječava nakupljanje vode, što je ključno za zdravlje jasmina.

Kiselost tla treba biti blago kisela, s pH razinom između 5,5 i 6,5. Važno je pratiti kiselost, jer prekomjerna lužnatost ili visoka kiselost mogu utjecati na apsorpciju hranjivih tvari u biljci. Za poboljšanje strukture tla preporučuje se dodavanje organskih gnojiva poput komposta i redovito osvježavanje supstrata tijekom presađivanja.

Zalijevanje

Ljeti jasmin treba redovito, ali umjereno zalijevati. Biljka preferira vlažno tlo, ali ne podnosi stagnaciju vode, stoga je važno paziti da voda ne ostane u tanjuriću. Tijekom ljeta zalijevanje treba biti obilno, posebno po vrućem vremenu kada biljka aktivno raste i cvjeta. Važno je zapamtiti da zalijevate samo kada se gornji sloj tla malo osuši kako biste izbjegli truljenje korijena.

Zimsko zalijevanje se znatno smanjuje. Tijekom tog vremena biljka ulazi u razdoblje mirovanja, a višak vlage može dovesti do truljenja korijena. Jasmin treba zalijevati rjeđe, osiguravajući samo laganu vlagu kako bi se spriječilo isušivanje tla. Važno je da biljka nije na propuhu i da je zaštićena od hladnog zraka, jer to pomaže u sprječavanju stresa uzrokovanog naglim temperaturnim fluktuacijama.

Gnojenje i hranjenje

Jasminu je potrebna redovita gnojidba kako bi se potaknuo rast i cvjetanje. Tijekom proljeća i ljeta kada biljka aktivno raste, možete koristiti uravnotežena gnojiva za cvjetnice. Optimalno je gnojiti dva puta mjesečno, naizmjenično organska (poput tekućeg komposta) i mineralna gnojiva bogata fosforom i kalijem, koja potiču snažne stabljike i živahne cvjetove.

Od jeseni do zime gnojidba prestaje jer jasmin miruje u tom razdoblju. Važno je izbjegavati prekomjerno gnojenje, jer to može uzrokovati prekomjerni rast lišća na štetu cvjetanja. Mogu se koristiti i granulirana i tekuća gnojiva, pri čemu se tekuća gnojiva ravnomjerno raspoređuju po tlu tijekom zalijevanja.

Širenje

Jasmin se može razmnožavati i reznicama i sjemenom. Reznice se obično uzimaju u proljeće ili rano ljeto. Za razmnožavanje, odrežite zdrave izdanke duge oko 10-15 cm, uklonite donje listove i ukorijenite ih u mješavini pijeska i treseta uz održavanje temperature od oko 20°C i vlažnosti od 80%. Nakon 2-3 tjedna, reznice obično razviju korijenje, nakon čega se mogu presaditi u zasebne posude.

Uzgoj jasmina iz sjemena zahtijeva više vremena i strpljenja. Sjemenke treba namakati u vodi 24 sata prije sadnje u pripremljeni supstrat, osiguravajući stalnu temperaturu od 20–22 °C. Klijanje može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Mlade biljke treba pažljivo presađivati u veće posude kako rastu.

Cvatnja

Jasmin obično počinje cvjetati u proljeće i ljeto, obično od svibnja do rujna. Cvjetovi mogu biti bijeli, ružičasti ili žuti, ovisno o sorti. Imaju ugodan, često sladak miris, što jasmin čini popularnom ukrasnom biljkom, posebno za uzgoj u zatvorenom prostoru. Cvatnja može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ovisno o sorti i uvjetima njege.

Za poticanje cvjetanja, jasmin zahtijeva odgovarajuću rasvjetu i redovito hranjenje, posebno tijekom aktivnog rasta. Nedostatak cvjetova može biti posljedica nedovoljne svjetlosti ili hranjivih tvari. Neke sorte jasmina, poput Jasminum sambac, mogu cvjetati više puta godišnje ako su uvjeti uzgoja optimalni.

Sezonske značajke

Jasmin je višegodišnja biljka sa specifičnim sezonskim potrebama za njegom. Ljeti zahtijeva više sunčeve svjetlosti, tople temperature i redovito zalijevanje. Tijekom tog vremena biljka aktivno raste i cvjeta, što zahtijeva često hranjenje i zaštitu od izravne sunčeve svjetlosti kako bi se spriječile opekline lišća. Zimi biljka treba biti u stanju mirovanja, s minimalnim zalijevanjem i bez gnojidbe. Ovo razdoblje također zahtijeva zaštitu od niskih temperatura.

Kako bi se osigurali ugodni zimski uvjeti, jasmin se može premjestiti na hladnije, ali svijetlo mjesto gdje temperatura ostaje između 10-15°C. Tijekom tog vremena, biljka neće cvjetati i potreban joj je odmor kako bi se spriječio stres i pomogao oporavak za sljedeću vegetacijsku sezonu.

Značajke njege

Jasmin ne zahtijeva složenu njegu, ali zahtijeva redovitu pažnju. Važno je održavati optimalnu razinu vlažnosti i pratiti raspored zalijevanja. Sunčeva svjetlost i povremeno gnojenje ne samo da potiču zdravlje biljke, već i poboljšavaju njezine ukrasne kvalitete. Međutim, prekomjerno zalijevanje ili upotreba pogrešnih gnojiva mogu uzrokovati probleme poput truljenja korijena ili nedostatka cvjetova.

Povremeno orezivanje starih i oštećenih grana poboljšava izgled biljke i potiče novi rast, što utječe na njezinu punoću i cvjetanje. Orezivanje je najbolje obaviti krajem zime ili početkom proljeća kako bi se biljka pripremila za novu vegetacijsku sezonu.

Njega kod kuće

Kod kuće, jasmin zahtijeva redovito zalijevanje, ali je važno izbjegavati stagnaciju vode u posudi. Posude trebaju imati dobru drenažu, a tlo treba biti dobro prozračeno. Ljeti zalijevanje treba biti češće, posebno u vrućim danima, dok zimi zalijevanje treba smanjiti kako bi se spriječilo truljenje korijena.

Osim toga, jasminu je potrebno redovito orezivanje kako bi održao svoj oblik i potaknuo rast. Povremeno uklanjanje uvenulih cvjetova i oštećenog lišća poboljšava izgled biljke i potiče zdrav razvoj. Također je važno pratiti vlažnost zraka, posebno zimi kada zrak u prostoriji može biti previše suh.

Presađivanje

Jasmin treba presađivati svake 1-2 godine kako bi se osiguralo dovoljno prostora za rast korijena. Prilikom odabira posude, pazite da je 2-3 cm šira od prethodne kako bi se korijenje moglo slobodno razvijati. Za jasmin su prikladne i plastične i keramičke posude. Keramičke posude su estetski prihvatljivije, ali zahtijevaju pažljivije zalijevanje kako bi se spriječilo isušivanje tla.

Najbolje vrijeme za presađivanje je rano proljeće, prije početka aktivnog razdoblja rasta. To omogućuje biljci da se prilagodi novim uvjetima i ubrzava oporavak nakon presađivanja. Pazite da s korijenjem rukujete pažljivo kako biste izbjegli oštećenje i koristite svjež, dobro pripremljen supstrat.

Obrezivanje i oblikovanje krune

Orezivanje jasmina je potrebno za održavanje kompaktnog oblika biljke i poticanje cvjetanja. Uklonite stare, oštećene i suhe stabljike te prištipnite vrhove mladih izdanaka kako biste potaknuli grananje. Po potrebi, krošnja se može oblikovati u malo drvce ili grm, ovisno o sorti.

Za poticanje obilnog cvjetanja, orezivanje treba obaviti u skladu s razdobljem mirovanja, idealno krajem zime ili početkom proljeća. To će biljci omogućiti stvaranje novih izdanaka koji će cvjetati u sljedećoj sezoni.

Uobičajeni problemi i rješenja

Jedan od glavnih problema s uzgojem jasmina je pojava žutog lišća, što može biti posljedica nedostatka hranjivih tvari, posebno dušika, ili nepravilnog zalijevanja. Biljka također može patiti od truljenja korijena ako se koristi previše vlažno ili slabo drenirano tlo. Kako bi se spriječili ovi problemi, bitno je pratiti stanje tla i pravilno zalijevati biljku.

Drugi čest problem su štetnici poput paukovih grinja, lisnih uši ili štitastih mušica. Za borbu protiv njih možete koristiti posebne insekticide ili domaće lijekove poput češnjaka ili sapunskih otopina. Redovito praćenje biljke je važno i treba poduzeti brze mjere pri prvim znakovima zaraze.

Štetočine

Glavni štetnici jasmina su paučine grinje, lisne uši, štitaste mušice i brašnasti stjenice. Paučine grinje pojavljuju se kada je zrak previše suh i manifestiraju se kao fine mreže na donjoj strani lišća, kao i žute mrlje na lišću. Kako biste spriječili ovog štetnika, redovito prskajte biljku i održavajte optimalnu vlažnost.

Lisne uši i bijele mušice mogu uzrokovati značajnu štetu isisavanjem soka iz lišća i cvjetova. Za njihovo suzbijanje mogu se koristiti insekticidi ili otopine sapuna. Uvijek pratite stanje biljke i poduzmite mjere pri prvim znakovima zaraze.

Pročišćavanje zraka

Jasmin nije samo ukrasna biljka, već i učinkovit pročišćivač zraka. Može apsorbirati štetne tvari poput formaldehida, benzena i drugih hlapljivih organskih spojeva, poboljšavajući kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima. Zbog svoje sposobnosti pročišćavanja zraka, jasmin je idealan za urede i domove, gdje će ne samo ukrasiti interijer, već i stvoriti zdravu atmosferu.

Sigurnost

Jasmin nije otrovna biljka, ali njegov miris može izazvati alergijske reakcije kod nekih osoba. Kontakt s biljkom ili njezinim cvjetovima može uzrokovati iritaciju kože ili respiratorne probleme kod osjetljivih osoba. Važno je pratiti zdravlje prilikom uzgoja jasmina i izbjegavati kontakt s djecom i kućnim ljubimcima, posebno ako netko u kućanstvu pati od alergija.

Zimovanje

Zimi jasmin zahtijeva posebnu njegu, jer biljka treba mirovati tijekom tog razdoblja. Smanjenje temperature na 10–15°C pomaže jasminu da uđe u stanje mirovanja i spriječi prekomjerni rast lišća. Tijekom tog vremena treba smanjiti zalijevanje i ne smije se provoditi gnojidba. Zimovanje također zahtijeva osiguravanje dovoljno svjetla kako bi se spriječilo da biljka pati od nedostatka svjetla.

Zdravstvene prednosti

Jasmin ima mnoga blagotvorna svojstva koja se cijene u aromaterapiji i tradicionalnoj medicini. Ekstrakt jasmina koristi se za smirivanje živčanog sustava, ublažavanje stresa i poboljšanje raspoloženja. Miris jasmina ima opuštajući učinak, pomaže u smanjenju anksioznosti i poboljšanju kvalitete sna.

Upotreba u tradicionalnoj medicini ili narodnim lijekovima

Jasmin se koristi u narodnoj medicini za pripremu infuzija i uvaraka koji imaju antiseptičko i umirujuće djelovanje. Infuzije cvjetova jasmina koriste se za liječenje prehlade, glavobolje i nesanice. Jasmin također pomaže probavi i jača imunološki sustav.

Upotreba u krajobraznom dizajnu

Jasmin je popularna biljka u krajobraznom dizajnu zbog svojih dekorativnih svojstava i mirisa. Koristi se za stvaranje zelenih živica, živih ograda, kao i za ukrašavanje pergola i sjenica. Vrste jasmina slične vinovoj lozi idealne su za vertikalno vrtlarenje, stvaranje živih zidova koji uljepšavaju vrt i služe kao prirodni hlad.

Kompatibilnost s drugim biljkama

Jasmin dobro raste u društvu mnogih biljaka. Pogodan je za kombinacije s drugim cvjetnicama poput ruža, lavande i pelargonija, kao i grmovima i malim drvećem. Međutim, izbjegavajte sadnju jasmina u blizini biljaka koje zahtijevaju znatno drugačije uvjete njege, poput onih kojima je potrebna izravna sunčeva svjetlost ili suho tlo. Osim toga, neke biljke mogu inhibirati rast jasmina zbog konkurencije za hranjive tvari.

Zaključak

Jasmin nije samo lijepa, već i korisna biljka, što ga čini idealnim za uzgoj u zatvorenom prostoru i na vrtnim parcelama. Čak i početnik vrtlar može se nositi s njegovom njegom ako se pridržavaju osnovnih pravila uzgoja i optimalnih uvjeta. Uz pravilnu njegu, jasmin će oduševljavati svojim prekrasnim mirisom i živopisnim cvjetovima dugi niz godina.