Insekticidi koji utječu na rast i razvoj insekata

Insekticidi koji utječu na rast i razvoj kukaca su klasa kemijskih tvari osmišljenih za ometanje bioloških procesa povezanih s rastom, metamorfozom i reproduktivnim funkcijama kod štetnih kukaca. Ovi insekticidi ometaju hormonsku regulaciju i stanične mehanizme, što dovodi do kašnjenja u razvoju, poremećaja morfogeneze i smanjenih reproduktivnih sposobnosti. Kao rezultat toga, primjena takvih insekticida dovodi do smanjenja populacija štetnika, doprinoseći zaštiti poljoprivrednih usjeva i ukrasnog bilja.

Ciljevi i važnost u poljoprivredi i hortikulturi

Primarni cilj korištenja insekticida koji utječu na rast i razvoj kukaca jest učinkovito suzbijanje populacija štetnika, čime se povećavaju prinosi usjeva i kvaliteta proizvoda. U poljoprivredi se ovi insekticidi koriste za zaštitu žitarica, povrća, voća i drugih poljoprivrednih biljaka od štetnika poput lisnih uši, štitastih mušica, voćnih mušica i drugih. U hortikulturi se koriste za zaštitu ukrasnog bilja, voćaka i grmlja, održavajući njihovo zdravlje i estetsku privlačnost. Zbog svoje specifičnosti i usmjerenosti na biološke procese kukaca, insekticidi koji utječu na rast i razvoj važna su komponenta integriranog suzbijanja štetnika (IPM), osiguravajući održivu i učinkovitu poljoprivredu.

Relevantnost teme

S obzirom na rast globalne populacije i sve veće potrebe za hranom, učinkovito suzbijanje štetočina postalo je kritično važno. Insekticidi koji utječu na rast i razvoj nude inovativne pristupe suzbijanju štetočina, smanjujući potrebu za više otrovnih kemijskih sredstava. Međutim, nepravilna upotreba ovih insekticida može dovesti do razvoja otpornosti kod štetočina i negativnih ekoloških posljedica, poput smanjenih populacija korisnih insekata i onečišćenja okoliša. Stoga su proučavanje mehanizama djelovanja, utjecaja na ekosustav i razvoj održivih metoda primjene važni aspekti moderne agrokemije.

Povijest

Insekticidi koji utječu na rast i razvoj insekata čine zasebnu skupinu kemikalija koje remete normalan razvoj insekata sprječavajući njihovu transformaciju iz ličinki u kukuljice i iz kukuljica u odrasle jedinke. Ovi insekticidi utječu na hormonalni sustav insekata, ometajući procese koji reguliraju njihovu metamorfozu i razvoj. Ova skupina insekticida koristi se za suzbijanje populacija štetnika u različitim fazama njihovog životnog ciklusa i primjenjuje se u poljoprivredi, hortikulturi i suzbijanju štetočina.

1. Rana istraživanja i otkrića

Razvoj insekticida koji utječu na rast i razvoj kukaca započeo je 1940-ih. U početku su znanstvenici pokušavali koristiti hormonske tvari koje bi mogle utjecati na metamorfozu kukaca, čime bi se spriječio njihov razvoj. Te su tvari obično bile sintetski analozi hormona koji kontroliraju mitarenje i metamorfozu kod kukaca.

2. 1950–1960: početak primjene hormonskih lijekova

Prvi hormonski insekticidi počeli su se razvijati sredinom 20. stoljeća. Lijekovi koji su remetili hormonske procese kod kukaca utjecali su na mitarenje prekidajući razvoj ličinki i sprječavajući prijelaz u stadij kukuljice. Jedan od prvih takvih lijekova bio je aldrin, koji se koristio za suzbijanje populacija štetnika, ali njegova upotreba dovela je do ekoloških problema, poput dugotrajnog nakupljanja u tlu.
Primjer:

• Kallochem (1960-ih) – sintetički insekticid koji je poremetio sintezu hormona kod kukaca i utjecao na njihovu metamorfozu. Kallochem se koristio za suzbijanje štetnika, ali su ga brzo zamijenila učinkovitija sredstva.

3. 1970–1980: razvoj nove generacije insekticida

Tijekom tog razdoblja razvijeni su novi kemijski spojevi na bazi hormonskih insekticida usmjerenih na ometanje metamorfoze. Ti su spojevi imali ciljaniji učinak na razvojne stadije kukaca. Neki od njih utjecali su na sintezu hormona, potičući abnormalno mitarenje ili potpuni neuspjeh mitarenja.
Primjer:

• Teflubenzuron (1980-ih) – insekticid koji utječe na sintezu hitinizirajućih hormona, blokirajući proces mitarenja kod insekata. Ovaj se lijek aktivno koristio za suzbijanje štetnika u poljoprivredi, posebno za zaštitu usjeva od insekata koji oštećuju biljke u larvalnoj fazi.

4. 1990-e: povećana učinkovitost i smanjena toksičnost

Razvojem kemijske industrije 1990-ih stvoreni su insekticidi koji su djelovali još selektivnije, minimizirajući utjecaj na druge organizme i povećavajući učinkovitost protiv štetnika. Ta su se sredstva koristila ne samo za suzbijanje štetnika u ranim razvojnim fazama, već i za zaštitu poljoprivrednih usjeva tijekom razdoblja maksimalne ranjivosti.
Primjer:

• Loveness (1990-ih) – sintetski spoj koji utječe na hormonsku regulaciju kod insekata, što dovodi do poremećaja u razvoju. Posebno je učinkovit protiv štetnika u larvalnoj fazi.

5. Moderni trendovi: inovacije i nove molekule

Moderni insekticidi koji utječu na rast i razvoj insekata nastavljaju se razvijati kako bi pružili specifičnije učinke i smanjili štetu za okoliš. Posljednjih desetljeća znanstvenici rade na stvaranju novih molekula koje će biti otpornije na vanjske čimbenike i ponuditi preciznije učinke na metamorfozu insekata.
Primjer:

• Fenoksikarb (2000-e) – moderni insekticid koji remeti metamorfozu insekata, koristi se za suzbijanje štetnika u poljoprivredi i hortikulturi. Fenoksikarb je učinkovit protiv brojnih insekata remeteći njihov razvoj tijekom larvalne faze.

Problemi otpora i inovacija

• Razvoj otpornosti insekata na insekticide koji utječu na rast i razvoj postao je jedan od glavnih problema povezanih s njihovom upotrebom. Štetnici izloženi ponovljenim primjenama ovih insekticida mogu evoluirati i postati manje osjetljivi na njihove učinke. To zahtijeva razvoj novih insekticida s različitim mehanizmima djelovanja i primjenu održivih metoda suzbijanja, poput rotacije insekticida i korištenja kombiniranih pripravaka. Suvremena istraživanja usmjerena su na stvaranje insekticida s poboljšanim svojstvima koja pomažu u smanjenju rizika od razvoja otpornosti i minimiziranju ekološkog utjecaja.

Klasifikacija

Insekticidi koji utječu na rast i razvoj insekata klasificiraju se na temelju različitih kriterija, uključujući kemijski sastav, mehanizam djelovanja i spektar djelovanja. Glavne skupine insekticida u ovoj kategoriji uključuju:

• Moluskinali: sintetski analozi juvenilnih hormona koji se koriste za sprječavanje normalnog razvoja ličinki insekata.
• Ekdisteroidi: insekticidi koji oponašaju djelovanje ekdisteroida, hormona koji reguliraju metamorfozu kod insekata.
• Hormonski inhibitori: spojevi koji blokiraju djelovanje prirodnih hormona poput metaboličkih hormona i hormona rasta.
• Insekticidi koji utječu na mutacijske procese: sredstva koja narušavaju genetski materijal kod insekata, sprječavajući normalan rast i razvoj.
• Sintetski bioaktivni spojevi: moderni insekticidi razvijeni od prirodnih tvari s poboljšanim profilom učinkovitosti i sigurnosti.

Svaka od ovih skupina ima jedinstvena svojstva i mehanizme djelovanja, što im omogućuje korištenje u različitim uvjetima i suzbijanje različitih vrsta insekata štetnika.

Insekticidi koji utječu na rast i razvoj kukaca specijalizirana su skupina sredstava za zaštitu bilja koja remete fiziološke procese kukaca, sprječavajući njihov normalan razvoj, metamorfozu ili razmnožavanje. Ovi proizvodi ne ubijaju uvijek kukca izravno, ali mogu potisnuti njegove vitalne funkcije u različitim fazama razvoja, što dovodi do prestanka rasta, smrti ličinki ili nemogućnosti dovršetka metamorfoze.

1. Insekticidi koji djeluju na metamorfozu
Ovi insekticidi ometaju normalne fiziološke procese povezane s transformacijom kukaca iz ličinki u kukuljice i iz kukuljica u odrasle oblike. To se događa potiskivanjem ili iskrivljavanjem sinteze hormona koji reguliraju razvoj kukaca.

1.1. Insekticidi koji utječu na ekdisteroidne hormone

Ekdisteroidi su hormoni koji kontroliraju proces mitarenja i metamorfoze kod insekata. Insekticidi u ovoj skupini ometaju sintezu tih hormona, narušavajući proces mitarenja i transformaciju ličinki u zrelije oblike.

Primjeri:

• Klorfenapir — utječe na sintezu ekdisteroida, ometajući mitarenje insekata.
• Sfenodon — blokira djelovanje ekdisteroida, sprječavajući normalnu metamorfozu.

1.2. Insekticidi koji utječu na juvenilni hormon

Juvenilni hormon kontrolira razvoj insekata tijekom njihove larvalne faze. Neki insekticidi blokiraju sintezu ili djelovanje ovog hormona, sprječavajući insekta da se razvije u odraslu jedinku.

Primjeri:

• Metopren — inhibira djelovanje juvenilnog hormona, što dovodi do poremećaja u razvoju ličinki.
• Propiokonazol — remeti sintezu juvenilnog hormona, sprječavajući transformaciju ličinki u imago.

2. Insekticidi koji djeluju na ishranu i rast

Ovi proizvodi utječu na metabolizam insekata, narušavajući njihovu sposobnost pravilne probave hrane i apsorpcije hranjivih tvari. To može dovesti do usporenog rasta, iscrpljenosti ili smrti.

2.1. Insekticidi koji ometaju sintezu proteina
Neki insekticidi blokiraju sintezu proteina u tijelu kukaca, usporavajući njihov rast i razvoj te uzrokujući smrt tijekom larvalne faze.

Primjeri:

• Selesol — sprječava sintezu proteina, što ometa normalan rast insekata.
• Piriproksifen — utječe na metabolizam proteina, usporavajući rast i razvoj.

2.2. Insekticidi koji blokiraju apsorpciju hrane

Ovi insekticidi utječu na probavu, sprječavajući apsorpciju hranjivih tvari, što usporava rast insekata i dovodi do gladovanja.

Primjeri:

• Tramcarb — utječe na metabolizam ugljikohidrata i proteina, smanjujući apsorpciju hrane.
• Lambda-cihalotrin — blokira enzime potrebne za probavu hrane.

3. Insekticidi koji ometaju reprodukciju

Neki insekticidi utječu na reproduktivne organe insekata, ometajući njihovu sposobnost razmnožavanja. Ti proizvodi mogu ili blokirati razvoj gameta ili ometati djelovanje spolnih hormona, što dovodi do nemogućnosti razmnožavanja.

3.1. Insekticidi koji utječu na hormone koji reguliraju reprodukciju

Ovi insekticidi blokiraju ili ometaju proizvodnju hormona odgovornih za razvoj gameta kod insekata.

Primjeri:

• Acetamiprid — ometa proizvodnju hormona koji reguliraju reprodukciju.
• Moksifen — blokira djelovanje reproduktivnih hormona, sprječavajući parenje i reprodukciju.

3.2. Insekticidi koji utječu na reproduktivne organe

Ovi insekticidi izravno utječu na reproduktivne organe insekata, blokirajući njihov normalan razvoj i funkciju.

Primjeri:

• Resamet — utječe na reproduktivne organe, sprječavajući njihov razvoj.
• Oksidofen — remeti funkciju gonada kod insekata, inhibirajući njihovu sposobnost razmnožavanja.

4. Insekticidi koji utječu na živčani sustav i rast

Neki insekticidi ne samo da blokiraju razvoj insekata već utječu i na njihov živčani sustav, narušavajući ne samo rast već i ponašanje.

4.1. Insekticidi koji utječu na živčani sustav

Ovi proizvodi mogu blokirati prijenos živčanih impulsa, utječući na koordinaciju pokreta insekata, njihovu sposobnost traženja hrane i razmnožavanja.

Primjeri:

• Piretroidi (npr. permetrin) - utječu na živčani sustav, uzrokujući paralizu kod insekata.
• Fipronil — ometa prijenos živčanih impulsa i usporava rast insekata.

Mehanizam djelovanja

Kako insekticidi utječu na živčani sustav insekata

• Insekticidi koji utječu na rast i razvoj kukaca neizravno utječu na živčani sustav remeteći biološke procese povezane s rastom i metamorfozom. Na primjer, moluskinali i hormonski inhibitori ometaju hormonsku regulaciju, što dovodi do poremećenog prijenosa živčanih impulsa i kontrakcije mišića. Ekdisteroidi, koji oponašaju prirodne hormone, remete normalne procese metamorfoze, također utječući na živčani sustav, uzrokujući paralizu i smrt kukaca.

Utjecaj na metabolizam insekata

• Poremećaj hormonske regulacije i metamorfoze dovodi do neuspjeha u metaboličkim procesima poput hranjenja, rasta i reprodukcije. To smanjuje razinu adenozin trifosfata (ATP), smanjujući energiju potrebnu za funkcioniranje živčanog sustava i mišića. Kao rezultat toga, kukci postaju manje aktivni, njihova sposobnost hranjenja i razmnožavanja se smanjuje, što smanjuje populacije štetnika i sprječava štetu na biljkama.

Primjeri molekularnih mehanizama djelovanja

• Inhibicija acetilkolinesteraze: neki insekticidi blokiraju aktivnost acetilkolinesteraze, uzrokujući nakupljanje acetilkolina u sinaptičkoj pukotini i ometajući prijenos živčanih impulsa.
• Blokiranje natrijevih kanala: piretroidi i neonikotinoidi blokiraju natrijeve kanale u živčanim stanicama, uzrokujući kontinuirano uzbuđivanje živčanih impulsa i paralizu mišića.
• Modulacija hormonskih receptora: ekdisteroidi i hormonski inhibitori međusobno djeluju s hormonskim receptorima, narušavajući normalan rast i regulaciju metamorfoze, što dovodi do abnormalnog razvoja i smrti insekata.
• Poremećaj genetskih procesa: insekticidi koji utječu na mutacijske procese uzrokuju oštećenje DNK i RNK, sprječavajući normalan rast stanica i razvoj insekata.

Razlika između kontaktnog i sistemskog djelovanja

• Insekticidi koji utječu na rast i razvoj kukaca mogu imati kontaktno i sistemsko djelovanje. Kontaktni insekticidi djeluju izravno kada kukci dođu u kontakt s njima, prodirući kroz kutikulu ili dišni sustav i uzrokujući lokalizirane poremećaje u hormonskoj regulaciji i metabolizmu. Sistemski insekticidi prodiru u biljna tkiva i šire se po svim dijelovima biljke, pružajući dugoročnu zaštitu od štetnika koji se hrane različitim dijelovima biljke. Sistemsko djelovanje omogućuje dugotrajnije suzbijanje štetnika i učinkovito je na širokom području primjene, osiguravajući učinkovitu zaštitu usjeva.

Primjeri proizvoda u ovoj skupini

Moluskinali

• Mehanizam djelovanja: sintetski analozi juvenilnih hormona, koji blokiraju normalan razvoj ličinki insekata.
• Primjeri:
  • Moluskin-250
  • Rostopal
  • Maloljetnik

Ekdisteroidi

• Mehanizam djelovanja: oponaša djelovanje ekdisteroida, ometajući procese presvlačenja i metamorfoze.
• Primjeri:
  • Piritroks
  • Ekdisterol
  • Metamorfosin

Hormonski inhibitori

• Mehanizam djelovanja: blokira djelovanje prirodnih hormona rasta i metamorfoze, remeteći normalan razvoj insekata.
• Primjeri:
  • Hormonski
  • Inhibij
  • Regulit

Insekticidi koji utječu na mutacijske procese

• Mehanizam djelovanja: remeti genetske procese poput sinteze DNK i RNK, što sprječava normalan rast i razvoj.
• Primjeri:
  • Genotip
  • Mutacid
  • Dnka-spar

Sintetski bioaktivni spojevi

• Mehanizam djelovanja: razvijen od prirodnih tvari sa specifičnim mehanizmima djelovanja usmjerenim na biološke procese rasta i razvoja insekata.
• Primjeri:
  • Biogrow
  • Actaxis
  • Sintofit

Utjecaj insekticida koji utječu na rast i razvoj na okoliš (nastavak)

Utjecaj na korisne insekte

• Insekticidi koji utječu na rast i razvoj kukaca mogu imati toksične učinke na korisne kukce, uključujući pčele, ose i druge oprašivače, kao i na grabežljive kukce koji prirodno kontroliraju populacije štetnika. To može dovesti do smanjenja bioraznolikosti i narušavanja ekološke ravnoteže, što negativno utječe na poljoprivrednu produktivnost i bioraznolikost. Utjecaj insekticida na oprašivače posebno je opasan jer može smanjiti prinose usjeva i kvalitetu proizvoda.

Preostale razine insekticida u tlu, vodi i biljkama

• Insekticidi koji utječu na rast i razvoj kukaca mogu se nakupljati u tlu dulje vrijeme, posebno u uvjetima visoke vlažnosti i temperature. To može dovesti do onečišćenja izvora vode otjecanjem i infiltracijom. U biljkama se insekticidi raspoređuju po svim dijelovima, uključujući lišće, stabljike i korijenje, pružajući sustavnu zaštitu, ali također rezultirajući nakupljanjem insekticida u prehrambenim proizvodima i tlu. Ovo nakupljanje može negativno utjecati na zdravlje ljudi i životinja.

Fotostabilnost i razgradnja insekticida u prirodi

• Mnogi insekticidi koji utječu na rast i razvoj kukaca vrlo su fotostabilni, što produžuje njihovu postojanost u okolišu. To sprječava brzu razgradnju insekticida pod utjecajem sunčeve svjetlosti i doprinosi njihovom nakupljanja u tlu i vodenim ekosustavima. Visoka otpornost na razgradnju komplicira uklanjanje insekticida iz okoliša i povećava rizik od njihovog utjecaja na organizme kojima nisu namijenjeni.

Biomagnifikacija i akumulacija u hranidbenim lancima

• Insekticidi koji utječu na rast i razvoj mogu se akumulirati u tijelima insekata i životinja, krećući se uz hranidbeni lanac i uzrokujući biomagnifikaciju. To dovodi do većih koncentracija insekticida na gornjim razinama hranidbenog lanca, uključujući predatore i ljude. Biomagnifikacija insekticida uzrokuje ozbiljne ekološke i zdravstvene probleme, jer akumulirani insekticidi mogu dovesti do kroničnog trovanja i zdravstvenih problema kod životinja i ljudi.

Problem otpornosti insekata na insekticide

Uzroci razvoja otpornosti

• Razvoj otpornosti insekata na insekticide koji utječu na rast i razvoj potaknut je genetskim mutacijama i selekcijom otpornih jedinki tijekom ponovljenih primjena insekticida. Česta i nekontrolirana upotreba insekticida dovodi do brzog širenja rezistentnih gena među populacijama štetnika. Nedovoljno pridržavanje preporučenih doza i rasporeda primjene također ubrzava proces razvoja otpornosti, čineći insekticid manje učinkovitim. Osim toga, dugotrajna upotreba istog mehanizma djelovanja doprinosi selekciji otpornih insekata i smanjuje ukupnu učinkovitost suzbijanja štetnika.

Primjeri otpornih štetnika

• Otpornost na insekticide koji utječu na rast i razvoj uočena je kod raznih vrsta štetnika, uključujući štitaste mušice, lisne uši, grinje i neke vrste moljaca. Na primjer, otpornost na moluskinale zabilježena je kod određenih populacija lisnih uši i štitastih mušica, što otežava njihovo suzbijanje i dovodi do potrebe za skupljim i otrovnijim sredstvima ili prelaska na alternativne metode suzbijanja. Razvoj otpornosti uočen je i kod nekih vrsta koloradskih kornjaša, što povećava izazove u suzbijanju ovog štetnika i zahtijeva složenije pristupe.

Metode za sprječavanje otpornosti

• Kako bi se spriječio razvoj otpornosti insekata na insekticide koji utječu na rast i razvoj, potrebno je koristiti rotaciju insekticida s različitim mehanizmima djelovanja, kombinirati kemijske i biološke metode suzbijanja te primjenjivati integrirane strategije suzbijanja štetočina. Također je važno strogo se pridržavati preporučenih doza i rasporeda primjene kako bi se izbjegla selekcija otpornih jedinki i dugoročno održala učinkovitost insekticida. Dodatne mjere uključuju upotrebu mješovitih formulacija, primjenu kulturoloških metoda za smanjenje pritiska štetočina i korištenje bioloških kontrolora za održavanje ekološke ravnoteže.

Smjernice za sigurnu primjenu insekticida

Priprema otopina i doziranje

• Pravilna priprema otopina i precizno doziranje insekticida koji utječu na rast i razvoj ključni su za učinkovitu i sigurnu primjenu. Bitno je strogo slijediti upute proizvođača za miješanje otopina i doziranje kako bi se izbjeglo predoziranje ili nedovoljan tretman biljaka. Korištenje mjernih alata i kvalitetne vode osigurava točnost doziranja i učinkovitost tretmana. Preporučuje se provođenje pokusa na malim parcelama prije velike primjene insekticida kako bi se odredili optimalni uvjeti i doze.

Korištenje zaštitne opreme pri rukovanju insekticidima

• Pri radu s insekticidima koji utječu na rast i razvoj treba koristiti odgovarajuću zaštitnu opremu, poput rukavica, maski, zaštitne naočale i zaštitne odjeće, kako bi se smanjio rizik od izloženosti ljudi insekticidima. Zaštitna oprema pomaže u sprječavanju kontakta s kožom i sluznicama, kao i udisanja otrovnih para insekticida. Osim toga, treba se pridržavati sigurnosnih mjera opreza prilikom skladištenja i transporta insekticida kako bi se izbjeglo slučajno izlaganje djece i kućnih ljubimaca.

Preporuke za tretiranje biljaka

• Prilikom tretiranja biljaka insekticidima koji utječu na rast i razvoj, najbolje ih je primijeniti u ranim jutarnjim ili večernjim satima kako bi se izbjegla izloženost oprašivačima poput pčela. Izbjegavajte tretiranje tijekom vrućeg i vjetrovitog vremena, jer to može uzrokovati zanošenje insekticida i kontaminaciju korisnih biljaka i organizama. Također se preporučuje uzeti u obzir fazu rasta biljaka, izbjegavajući primjenu tijekom aktivnog razdoblja cvjetanja i plodonošenja kako bi se smanjio utjecaj na oprašivače i smanjio rizik od ostataka insekticida na plodovima i sjemenkama.

Poštivanje karence prije berbe

• Pridržavanje preporučenih karenca prije berbe nakon primjene insekticida koji utječu na rast i razvoj osigurava sigurnost konzumacije i sprječava ulazak ostataka insekticida u prehrambene proizvode. Važno je slijediti upute proizvođača o karencama kako bi se izbjegao rizik od trovanja i osigurala kvaliteta proizvoda. Nepoštivanje karenca može dovesti do nakupljanja insekticida u prehrambenim proizvodima, što negativno utječe na zdravlje ljudi i životinja.

Alternative kemijskim insekticidima

Biološki insekticidi

• Upotreba entomofaga, bakterijskih i gljivičnih sredstava pruža ekološki sigurnu alternativu kemijskim insekticidima koji utječu na rast i razvoj. Biološki insekticidi, poput bacillus thuringiensis i beauveria bassiana, učinkovito suzbijaju insekte štetnike bez štete za korisne organizme ili okoliš. Ove metode potiču održivo suzbijanje štetočina i očuvanje bioraznolikosti, smanjujući potrebu za kemijskim sredstvima i minimizirajući ekološki otisak poljoprivrednih praksi.

Prirodni insekticidi

• Prirodni insekticidi, poput ulja neema, infuzija duhana i otopina češnjaka, sigurni su za biljke i okoliš te pružaju učinkovito suzbijanje štetočina. Ove tvari imaju repelentna i insekticidna svojstva, što omogućuje kontrolu populacija insekata bez sintetičkih kemikalija. Ulje neema, na primjer, sadrži azadirachtin i nimbolid, koji ometaju hranjenje i rast insekata, uzrokujući paralizu i smrt. Prirodni insekticidi mogu se koristiti u kombinaciji s drugim metodama kako bi se postigli najbolji rezultati i smanjio rizik od razvoja otpornosti kod insekata štetnika.

Feromonske klopke i druge mehaničke metode

• Feromonske klopke privlače i uništavaju insekte štetnike, smanjujući njihov broj i sprječavajući njihovo širenje. Feromoni su kemijski signali koje insekti koriste za komunikaciju, primjerice za privlačenje partnera. Korištenje feromonskih klopki omogućuje ciljano suzbijanje određenih vrsta štetnika bez utjecaja na neciljane organizme. Druge mehaničke metode, poput ljepljivih površinskih klopki, barijera i fizičkih mreža, također pomažu u kontroli populacija štetnika bez upotrebe kemikalija. Ove metode su učinkovite i ekološki sigurne, potičući očuvanje bioraznolikosti i ekološku ravnotežu.

Primjeri popularnih insekticida iz ove skupine

Naziv proizvoda	Aktivni sastojak	Mehanizam djelovanja	Područje primjene
Moluskin	Moluskinal	Blokira juvenilni hormon, sprječavajući normalan razvoj ličinki	Povrće, voćke
Ekdisterol	Ekdisterol	Imitira ekdisteroide, ometajući procese presvlačenja i metamorfoze	Povrće i voće, hortikultura
Regulit	Regulit	Blokira hormonske receptore, što ometa rast i metamorfozu	Povrće, ukrasne biljke
Genotip	Genotip	Ometa sintezu DNK i RNK, sprječavajući rast stanica	Povrće, žitarice, voće
Biogro	Biogro	Sintetski bioaktivni spojevi usmjereni na hormonske procese	Povrće i voće, ukrasne biljke
Actaxis	Actaxis	Sintetski bioaktivni spojevi koji utječu na metamorfozu	Povrće, hortikultura
Bacillus thuringiensis (bt)	Bacillus thuringiensis	Proizvodi proteine krika koji uništavaju crijeva insekata	Povrće, voćke
Bacillus bassiana	Beauveria bassiana	Gljive koje parazitiraju insekte, uništavajući im crijeva	Povrće i voće, hortikultura
Imidakloprid	Imidakloprid	Veže se na nikotinske acetilkolinske receptore, stimulirajući živčani sustav	Povrće i voće, ukrasne biljke
Metomil	Metomil	Inhibira acetilkolinesterazu, uzrokujući nakupljanje acetilkolina i paralizu	Žitarice, povrće, voće

Prednosti i nedostaci

Prednosti

• Visoka učinkovitost protiv širokog spektra insekata štetnika
• Specifično djelovanje s minimalnim utjecajem na sisavce
• Sposobnost kontrole različitih razvojnih faza insekata
• Može se kombinirati s drugim metodama kontrole za veću učinkovitost
• Brza akcija koja dovodi do brzog smanjenja populacije štetnika
• Sustavna distribucija u biljkama pruža dugotrajnu zaštitu

Nedostaci

• Toksičnost za korisne insekte, uključujući pčele i ose
• Potencijalni razvoj otpornosti kod insekata štetnika
• Moguća kontaminacija tla i izvora vode
• Visoka cijena nekih insekticida u usporedbi s tradicionalnim metodama
• Potrebno je strogo pridržavanje doziranja i rasporeda primjene kako bi se izbjegle negativne posljedice.
• Ograničeni spektar djelovanja za neke insekticide

Rizici i mjere opreza

Utjecaj na zdravlje ljudi i životinja

• Insekticidi koji utječu na rast i razvoj kukaca mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi i životinja ako se nepravilno koriste. Kada se progutaju, mogu uzrokovati simptome trovanja, poput vrtoglavice, mučnine, povraćanja, glavobolje, a u težim slučajevima napadaja i gubitka svijesti. Životinje, posebno kućni ljubimci, također su u opasnosti od trovanja kada insekticid dođe u kontakt s njihovom kožom ili ako progutaju tretirane biljke.

Simptomi trovanja insekticidima

• Simptomi trovanja insekticidima koji utječu na rast i razvoj uključuju vrtoglavicu, glavobolje, mučninu, povraćanje, slabost, otežano disanje, napadaje i gubitak svijesti. Kada insekticid dođe u kontakt s očima ili kožom, može se pojaviti iritacija, crvenilo i peckanje. Ako se insekticid proguta, odmah treba potražiti liječničku pomoć.

Prva pomoć kod trovanja

• U slučaju sumnje na trovanje insekticidima koji utječu na rast i razvoj, kontakt s insekticidom treba odmah prekinuti, a zahvaćenu kožu ili oči ispirati s puno vode najmanje 15 minuta. U slučaju udisanja, izaći na svježi zrak i potražiti liječničku pomoć. Ako se insekticid proguta, nazvati hitnu pomoć i slijediti upute za prvu pomoć na etiketi proizvoda.

Zaključak

Racionalna upotreba insekticida koji utječu na rast i razvoj kukaca igra ključnu ulogu u zaštiti bilja i povećanju prinosa usjeva u poljoprivredi i uzgoju ukrasnog bilja. Međutim, moraju se slijediti sigurnosne smjernice i uzeti u obzir ekološki aspekti kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš i korisne organizme. Integrirani pristup suzbijanju štetočina, koji kombinira kemijske, biološke i kulturne metode suzbijanja, podržava održivi poljoprivredni razvoj i očuvanje bioraznolikosti. Kontinuirano istraživanje razvoja novih insekticida i metoda suzbijanja također je važno za smanjenje zdravstvenih rizika za ljude i ekosustave.

Često postavljana pitanja (FAQ)

1. Što su insekticidi koji utječu na rast i razvoj i za što se koriste?
   Insekticidi koji utječu na rast i razvoj su klasa kemikalija osmišljenih za ometanje bioloških procesa povezanih s rastom, metamorfozom i reproduktivnim funkcijama kod štetnih insekata. Koriste se za kontrolu populacija insekata, poboljšanje prinosa i sprječavanje štete na poljoprivrednim i ukrasnim biljkama.
2. Kako insekticidi koji utječu na rast i razvoj utječu na živčani sustav kukaca?
   Ovi insekticidi neizravno utječu na živčani sustav kukaca narušavajući hormonsku regulaciju i metamorfozu, što oštećuje prijenos živčanih impulsa i kontrakciju mišića. Kao rezultat toga, kukci postaju manje aktivni, što dovodi do paralize i smrti.
3. Jesu li insekticidi koji utječu na rast i razvoj štetni za korisne insekte poput pčela?
   Da, insekticidi koji utječu na rast i razvoj mogu biti otrovni za korisne insekte, uključujući pčele i ose. Njihova upotreba zahtijeva strogo pridržavanje propisa kako bi se smanjio utjecaj na korisne insekte i spriječilo smanjenje bioraznolikosti.
4. Kako se može spriječiti razvoj otpornosti na insekticide za rast i razvoj?
   Kako bi se spriječila otpornost, insekticide s različitim mehanizmima djelovanja treba rotirati, kombinirati kemijske i biološke metode suzbijanja te slijediti preporučene doze i rasporede primjene. Također treba provoditi integrirane strategije suzbijanja štetočina kako bi se smanjio pritisak štetočina.
5. Koji su ekološki problemi povezani s upotrebom insekticida koji utječu na rast i razvoj?
   Upotreba ovih insekticida dovodi do smanjenja populacija korisnih insekata, onečišćenja tla i vode te nakupljanja insekticida u hranidbenim lancima, što uzrokuje značajne ekološke i zdravstvene probleme.
6. Mogu li se insekticidi koji utječu na rast i razvoj koristiti u organskoj poljoprivredi?
   Neki insekticidi koji utječu na rast i razvoj mogu biti dopušteni u organskoj poljoprivredi, posebno oni koji se temelje na prirodnim mikrobima i biljnim ekstraktima. Međutim, sintetski insekticidi obično ne zadovoljavaju standarde organske poljoprivrede zbog svog kemijskog podrijetla i potencijalnog utjecaja na okoliš.
7. Kako primijeniti insekticide koji utječu na rast i razvoj za maksimalnu učinkovitost?
   Važno je strogo slijediti upute proizvođača o doziranju i rasporedu primjene, tretirati biljke u ranim jutarnjim ili večernjim satima, izbjegavati tretiranje tijekom aktivnosti oprašivača i osigurati ravnomjernu raspodjelu insekticida na biljkama. Preporučuje se testiranje na malim parcelama prije primjene u velikim količinama.
8. Postoje li alternative insekticidima koji utječu na rast i razvoj za suzbijanje štetočina?
   Da, biološki insekticidi, prirodni lijekovi (ulje neema, otopine češnjaka), feromonske klopke i mehaničke metode suzbijanja mogu poslužiti kao alternative kemijskim insekticidima. Ove metode pomažu u smanjenju ovisnosti o kemikalijama i minimiziranju utjecaja na okoliš.
9. Kako se može smanjiti utjecaj insekticida koji utječu na rast i razvoj na okoliš?
   Koristite insekticide samo kada je to potrebno, pridržavajte se preporučenih doza i rasporeda primjene, izbjegavajte kontaminaciju izvora vode i primjenjivajte integrirane metode suzbijanja štetočina kako biste smanjili kemijsku ovisnost. Također je važno koristiti insekticide visoke specifičnosti kako bi se smanjio utjecaj na organizme koji nisu ciljna skupina.
10. Gdje se mogu kupiti insekticidi koji utječu na rast i razvoj?
    Ovi insekticidi dostupni su u specijaliziranim agrotehničkim trgovinama, internetskim trgovinama i dobavljačima sredstava za zaštitu bilja. Prije kupnje provjerite legalnost i sigurnost proizvoda te njihovu usklađenost sa standardima organske ili konvencionalne poljoprivrede.