Gasteria

Gasterija (latinski Gasteria) je rod sukulenata iz porodice Asparagaceae, koja uključuje oko 20 vrsta porijeklom iz Južne Afrike. Ove biljke karakteriziraju debeli, mesnati listovi, često s karakterističnim bijelim mrljama ili prugama na površini. Listovi tvore rozetu, a cvjetovi Gasterije su mali i raspoređeni u metlice ili grozdaste cvatove. Gasterija je vrlo popularna u ukrasnom hortikulturi zbog svog atraktivnog izgleda i niskih zahtjeva za održavanjem. Ova biljka se često koristi i kao sobna i kao vrtna biljka, savršeno prikladna za uzgoj u posudama i kamenita područja.

Biljke roda Gasteria imaju kompaktan oblik i mogu narasti do 30 cm u visinu, iako se povremeno mogu naći i veći primjerci. Njihovi listovi često su ukrašeni bijelim mrljama, prugama ili grebenima, što biljci daje dekorativni izgled. Gasteria je prilično otporna na sušu, što je čini izvrsnim izborom za suha, sunčana mjesta.

Etimologija

Naziv roda Gasteria potječe od latinske riječi gaster, što znači "želudac". Biljka je dobila ime zbog oblika svojih cvjetova, koji podsjećaju na prošireni dio želuca. Naziv naglašava jedinstvenu strukturu cvjetova, njihov neobičan oblik, što gasteriju razlikuje od ostalih sukulenata. Naziv roda također simbolizira važnost ove biljke u botaničkim istraživanjima.

Gasteria je dobila ime po poznatom švedskom botaničaru Carlu Linnaeusu, koji je prvi opisao rod u 18. stoljeću. Naziv se također odnosi na poseban oblik i strukturu biljke, ističući njezinu jedinstvenost među ostalim sukulentima.

Oblik života

Gasteria je višegodišnja sukulentna biljka koja tvori guste rozete mesnatih listova. Biljke ovog roda su obično mali grmovi, a neke s godinama postaju blago drvenaste u podnožju. Listovi gasterije mogu biti ravni ili blago zakrivljeni, često s karakterističnim voštanim premazom ili bijelim mrljama na površini, što im pomaže u zadržavanju vlage i prilagodbi suhim uvjetima.

Kao i drugi sukulenti, Gasteria ima dobru sposobnost skladištenja vode u listovima, što joj omogućuje preživljavanje dugih razdoblja suše. Ova biljka može rasti i na punoj sunčevoj svjetlosti i u umjerenim uvjetima osvjetljenja, što je čini svestranom biljkom za različita okruženja za uzgoj.

Obitelj

Gasteria pripada porodici Asparagaceae, koja uključuje širok raspon sukulenata, poput aloe, hoveyije, sansevierije i drugih. Obitelj je poznata po svojim ukrasnim biljkama koje se često uzgajaju u zatvorenom ili na otvorenom u vrućim klimama. Biljke Asparagaceae obično imaju debele, mesnate listove koji im omogućuju prilagodbu suhim uvjetima.

Biljke iz porodice Asparagaceae, uključujući Gasteria, imaju različite oblike rasta i prilagodbe, što ih čini važnima i za ukrasne svrhe i za različite ekosustave. Široko su rasprostranjene u tropskim i suptropskim regijama, gdje igraju ključnu ulogu u očuvanju vode i hranjivih tvari.

Botaničke karakteristike

Gasteriju karakteriziraju debeli, krusti listovi koji tvore rozetu i mogu doseći duljinu do 30 cm. Listovi su često prekriveni bijelim mrljama ili prugama, koje mogu biti svijetlosive ili bijele. Cvjetovi gasterije su obično mali, cjevasti i raspoređeni u metlice ili grozdaste cvatove, koji mogu biti crveni, ružičasti ili narančasti, ovisno o vrsti.

Korijenov sustav gasterije nije jako razvijen, jer se biljka usredotočuje na skladištenje vode u listovima. Gasterija cvjeta tijekom ljeta i obično kratko vrijeme, ali u kućnim uvjetima ili uvjetima u stakleniku može cvjetati nekoliko puta godišnje ako se održavaju optimalni uvjeti.

Kemijski sastav

Kao i mnogi sukulenti, Gasteria sadrži razne biološki aktivne spojeve, uključujući iridoide i flavonoide. Ovi spojevi imaju antiseptička, protuupalna i antioksidativna svojstva, što Gasteriju čini korisnom u tradicionalnoj medicini. Međutim, treba napomenuti da Gasteria nema široko rasprostranjenu ljekovitu primjenu, iako se u nekim kulturama njezini listovi koriste za liječenje kožnih oboljenja.

Gasteria također sadrži prirodna eterična ulja koja imaju umirujući i opuštajući učinak, što je čini popularnom biljkom za dekorativne svrhe u zatvorenom prostoru. Ova ulja se često koriste u aromaterapiji za stvaranje mirne atmosfere.

Podrijetlo

Gasterija je porijeklom iz Južne Afrike, gdje se prvenstveno nalazi u suhim i polusušnim regijama. Ove biljke su prilagođene okruženjima s niskom vlažnošću, što ih čini izvrsnim kandidatima za uzgoj u područjima s minimalnom količinom oborina. U Južnoj Africi, gasterija se često nalazi na stjenovitim padinama, u pukotinama u kamenju, gdje biljke mogu pohranjivati vlagu i hranjive tvari.

Razvojem hortikulture, gasterija je prilagođena za uzgoj u drugim zemljama, poput Sjedinjenih Država i Europe. Danas se gasterija široko koristi kao ukrasna sobna biljka, idealna za uzgoj u staklenicima i vrtovima, kao i ključna komponenta vertikalnih vrtova.

Jednostavnost uzgoja

Gasterija je jedna od najlakših sukulenata za uzgoj. Uspijeva u uvjetima u kojima bi druge biljke mogle imati poteškoća, poput suhe i vruće klime. Gasterija zahtijeva minimalnu njegu i može rasti u širokom rasponu temperatura, a istovremeno dobro podnosi nedostatak vode.

Za uspješan uzgoj važno je gasteriji osigurati jarko, ali difuzno svjetlo te je redovito, ali umjereno zalijevati. Biljka podnosi kratkotrajne suše i ne zahtijeva često presađivanje, što je čini idealnom biljkom za vrtlare početnike.

Vrste, sorte

Među vrstama Gasteria, najpoznatije su Gasteria bicolor, Gasteria verrucosa i Gasteria armstrongii. Ove vrste se razlikuju po obliku i veličini lista, kao i po intenzitetu mrlja na njihovim površinama. Na primjer, Gasteria bicolor ima jarko definirane bijele mrlje na tamnozelenim listovima, dok Gasteria verrucosa ima veće, mesnate listove s karakterističnim grebenima.

Gasteria bicolor

Gasteria verrucosa

Osim toga, postoje brojni hibridi stvoreni za poboljšanje dekorativnih značajki Gasterije. Ovi hibridi imaju poboljšane oblike listova i cvjetova, što ih čini popularnima za upotrebu u vrtlarstvu i dekorativnim kompozicijama.

Veličina

Veličina gasterije ovisi o vrsti i uvjetima uzgoja. U divljini, gasterija može narasti do 60 cm u visinu, ali u zatvorenim uvjetima obično ne prelazi 30 cm. Listovi gasterije mogu biti dugi od 15 do 25 cm i široki od 4 do 6 cm, tvoreći guste rozete koje s godinama mogu postati prilično bujne.

Na veličinu biljke utječe i prisutnost pogodnih uvjeta za rast. U staklenicima ili pod dobrom rasvjetom, Gasteria može brže rasti i formirati gušće grmove s više novih listova.

Stopa rasta

Gasteria ima umjerenu stopu rasta. Tijekom aktivnog razdoblja rasta, koje obično traje od proljeća do jeseni, može narasti do 5 cm u visinu mjesečno. Tijekom zime, rast se usporava i biljka ulazi u fazu mirovanja.

Za poticanje intenzivnog rasta važno je gasteriji osigurati dovoljno svjetla i vode. Nepravilna njega ili nedostatak hranjivih tvari mogu usporiti rast biljke i dovesti do njezina venuća.

Životni vijek

Gasterija je višegodišnja biljka koja uz pravilnu njegu može živjeti i do 10 godina ili više. Ne zahtijeva često presađivanje, a pod pravim uvjetima može održati svoj dekorativni izgled dugi niz godina. U divljini gasterija može živjeti mnogo dulje, ali u zatvorenim uvjetima njezin je životni vijek često ograničen uvjetima uzgoja.

Životni vijek biljke također ovisi o njenom zdravlju. Ako doživi stres zbog nepravilne njege, poput prekomjernog zalijevanja ili nedostatka svjetla, njen životni vijek može se značajno smanjiti.

Temperatura

Gasteria preferira umjerene temperature i može rasti u temperaturnom rasponu od 15 do 30°C. Tijekom zimskog razdoblja biljku treba držati u hladnijim uvjetima (oko 10-15°C) kako bi se potaknulo mirovanje.

Temperatura u prostoriji treba ostati stabilna bez naglih fluktuacija, jer to može stresati biljku i utjecati na njezin rast i cvjetanje.

Vlažnost

Gasteria podnosi nisku vlažnost, što je čini idealnom za suha okruženja. Međutim, preferira umjerenu vlažnost između 40-60%. Tijekom zime, kada grijanje može smanjiti vlažnost u zatvorenom prostoru, preporučuje se korištenje ovlaživača zraka.

Prekomjerna vlažnost može dovesti do gljivičnih bolesti, stoga je važno pratiti razinu vlažnosti kako bi se spriječilo prekomjerno zalijevanje.

Rasvjeta i raspored prostorija

Gasterija preferira jarko, ali difuzno svjetlo. Dobro raste u uvjetima gdje izravna sunčeva svjetlost ne pada na lišće, jer može uzrokovati opekline lišća. Najbolje mjesto za gasteriju je prozor okrenut prema istoku ili zapadu, gdje će primati dovoljno svjetla, ali neće patiti od pregrijavanja.

Tijekom zime, kada su dani kraći, gasteriji može biti potrebna dodatna rasvjeta kako bi nastavila rasti i razvijati se.

Tlo i supstrat

Za optimalan rast, Gasteriji je potrebno dobro drenirano, hranjivim tvarima bogato tlo. Idealna mješavina tla za ovu biljku sastoji se od vrtne zemlje, treseta, pijeska i perlita u omjeru 2:1:1:1. Ova mješavina osigurava pravilno prozračivanje korijena, sprječavajući truljenje korijena, a istovremeno zadržava potrebnu vlagu za rast biljke. Perlit i pijesak pomažu u poboljšanju drenaže, što je ključno jer stajaća voda u tlu može uzrokovati truljenje korijena.

Preporučeni pH za tlo za gasteriju je između 5,5 i 6,5, što ukazuje na blago kisele uvjete. Ova kiselost pomaže biljci da učinkovito apsorbira hranjive tvari. Kako bi se poboljšala drenaža i osiguralo odgovarajuće prozračivanje, preporučuje se dodavanje sloja ekspandirane gline ili sitnog šljunka na dno posude, što će također spriječiti nakupljanje vode i zaštititi korijenje od truljenja.

Zalijevanje (ljeti i zimi)

Ljeti, Gasteria zahtijeva redovito, ali umjereno zalijevanje. Tlo treba ostati vlažno, ali ne previše mokro, jer to može uzrokovati truljenje korijena. Zalijte biljku kada se gornji sloj tla počne sušiti. Bitno je osigurati da višak vode ne ostane u loncu ili tanjuriću, što može dovesti do prenatrpanosti. Stoga su posude s dobrim drenažnim rupama ključne.

Zimi zalijevanje treba smanjiti jer biljka ulazi u fazu mirovanja i zahtijeva manje vlage. Tlo bi se trebalo lagano osušiti između zalijevanja kako bi se izbjeglo prekomjerno zalijevanje. Važno je pratiti učestalost zalijevanja na temelju temperature i vlažnosti u prostoriji kako bi se spriječile gljivične bolesti i truljenje korijena.

Gnojidba i hranjenje

Za poticanje rasta i cvjetanja, gasteriju treba redovito gnojiti od proljeća do jeseni. Preporučuju se uravnotežena tekuća gnojiva s visokim udjelom fosfora i kalija, jer ti elementi potiču stvaranje cvjetova i podržavaju cjelokupno zdravlje biljke. Gnojivo treba primjenjivati svaka 2-3 tjedna, razrijeđeno u vodi kako bi se spriječile opekline korijena i osiguralo da biljka primi potrebne mikronutrijente za zdrav rast.

Tijekom zime gnojiva nisu potrebna jer je biljka u fazi mirovanja. Prestanak gnojidbe tijekom tog vremena pomaže u izbjegavanju nakupljanja soli u tlu, što može poremetiti unos hranjivih tvari. Gnojidba se nastavlja u proljeće, kada biljka započinje aktivan rast, potičući cvjetanje i oporavak.

Cvatnja

Gasterija cvjeta tijekom toplijih mjeseci, obično od proljeća do ljeta, stvarajući velike bijele ili krem cvjetove s intenzivnim slatkim mirisom. Razdoblje cvatnje može trajati nekoliko tjedana, a uz optimalne uvjete može se pojaviti više puta godišnje. Cvjetovi su raspoređeni u grozdove i privlače oprašivače poput pčela i leptira, kao i ljude svojim jakim mirisom.

Za dugotrajno i obilno cvjetanje bitno je redovito zalijevati, osigurati dobru rasvjetu i pravovremeno gnojiti. Nedovoljno svjetla ili nepravilna njega mogu dovesti do slabog cvjetanja ili čak potpuno spriječiti cvjetanje biljke.

Širenje

Gasterija se može razmnožavati i sjemenom i vegetativno. Razmnožavanje sjemenom je spor proces koji zahtijeva visoku vlažnost i toplinu. Sjeme treba sijati u lagano, vlažno tlo na temperaturama između 22-25°C, a obično klija unutar 2-3 tjedna. Međutim, biljke uzgojene iz sjemena obično ne cvjetaju 2-3 godine, što ovu metodu čini manje poželjnom za vrtlare koji traže trenutno cvjetanje.

Vegetativno razmnožavanje reznicama je brža i pouzdanija metoda. Zdravi izdanci se odabiru i ukorijenjuju u mješavini pijeska i perlita. Reznice se obično ukorijene unutar 2-3 tjedna, a ova metoda osigurava da potomstvo zadrži karakteristike matične biljke. Vegetativno razmnožavanje omogućuje vrtlarima brzu proizvodnju novih ukrasnih primjeraka.

Sezonske značajke

Od proljeća do jeseni, Gasteria aktivno raste, zahtijevajući redovito zalijevanje, gnojidbu i dobru rasvjetu kako bi se osigurao zdrav rast i obilno cvjetanje. Tijekom tog razdoblja, biljka se nastavlja razvijati, a možete očekivati da će dodati nove listove i cvjetne klasove kada se ispune potrebni uvjeti.

Zimi, Gasteria ulazi u fazu mirovanja, a njezin rast se značajno usporava. Potreba za vodom i hranjivim tvarima se smanjuje, te je važno biljci osigurati stabilne uvjete kako bi mogla akumulirati energiju za sljedeći ciklus rasta i cvjetanja u nadolazećoj sezoni. Tijekom tog razdoblja, učestalost zalijevanja treba smanjiti, a gnojidba prestati.

Značajke njege

Briga za gasteriju zahtijeva pažnju na rasvjetu, zalijevanje i vlažnost. Ova osjetljiva biljka ne podnosi brze temperaturne fluktuacije ili hladne propuhe. Gasterija preferira jarko, ali difuzno svjetlo, te je treba postaviti na prozor okrenut prema istoku ili zapadu kako bi se izbjegla izravna sunčeva svjetlost koja može uzrokovati opekline lišća.

Posebnu pozornost treba posvetiti zalijevanju. Gasteriji je potrebno redovito zalijevanje, ali treba izbjegavati stajaću vodu u loncu, jer može dovesti do truljenja korijena. Održavanje odgovarajuće razine vlažnosti tla i zraka ključno je, jer suhi zrak može dovesti do žućenja lišća i opadanja pupova.

Njega kod kuće

Za uspješan rast gasterije u kućnim uvjetima potrebno je održavati nekoliko ključnih čimbenika. Biljka preferira jarko, ali difuzno svjetlo, pa ju je najbolje postaviti na prozor koji je okrenut prema istoku ili zapadu, gdje će primati dovoljno svjetla bez izlaganja izravnoj sunčevoj svjetlosti.

Gasteriji je potrebna umjerena vlažnost zraka, što je posebno važno tijekom zime kada grijanje može smanjiti vlažnost zraka u zatvorenom prostoru. Preporučuje se korištenje ovlaživača zraka ili redovito prskanje lišća mekom vodom. Temperatura u prostoriji trebala bi se kretati od 18 do 25°C, a biljku treba zaštititi od hladnog propuha.

Presađivanje

Gasteriju treba presađivati svake 2-3 godine ili kada joj korijenov sustav preraste lonac. Prilikom odabira novog lonca, njegov promjer trebao bi biti 2-3 cm veći od prethodnog kako bi korijenje moglo slobodno rasti. Lonac bi trebao imati dobar drenažni sustav kako bi se spriječila stagnacija vode, što može dovesti do truljenja korijena. Plastični ili keramički lonci idealni su materijali.

Najbolje vrijeme za presađivanje gasterije je u proljeće prije početka aktivnog razdoblja rasta. Prilikom presađivanja pažljivo izvadite biljku iz stare posude bez oštećenja korijenja i presadite je u svježu zemlju s dobrom drenažom. Nakon presađivanja, malo smanjite zalijevanje kako bi se biljka prilagodila.

Obrezivanje i formiranje krune

Orezivanje gasterije je potrebno kako bi se održao njen zbijeni oblik i potaknuo rast novih izdanaka. Uklanjanje mrtvih ili oštećenih dijelova pomaže u održavanju njene ukrasne vrijednosti i sprječava nakupljanje bolesti. Orezivanje također potiče obilnije cvjetanje stimulirajući rast bočnih izdanaka.

Ako biljka postane previše rijetka ili dugačka, može se provesti opsežnije orezivanje rezanjem stabljika za 10 cm od baze. To će poboljšati gustoću biljke, potaknuti njezin rast i osigurati intenzivnije cvjetanje.

Potencijalni problemi i rješenja

Jedan od glavnih problema s kojima se suočavaju vlasnici gasterija je truljenje korijena, često uzrokovano prekomjernim zalijevanjem ili lošom drenažom. Kako bi se to spriječilo, bitno je pratiti obrasce zalijevanja, osigurati dobru drenažu i izbjegavati ostavljanje vode u posudi. U slučaju truljenja korijena, oštećene dijelove treba pažljivo ukloniti, a biljku presaditi u novu posudu s kvalitetnom drenažom.

Drugi čest problem je nedostatak hranjivih tvari, što može dovesti do žućenja lišća i slabog cvjetanja. Rješenje je započeti redovito gnojenje uravnoteženim gnojivom koje sadrži esencijalne mikronutrijente, poput fosfora i kalija.

Štetočine

Glavni štetnici koji mogu napasti Gasteriju su lisne uši, paučine grinje i bijele mušice. Ovi insekti slabe biljku, ometaju njezin normalan rast i mogu dovesti do bolesti. Kako bi se spriječili štetnici, važno je redovito pregledavati biljku na štetne insekte i održavati optimalne uvjete rasta.

Ako se otkriju štetnici, mogu se koristiti organski insekticidi poput otopina sapuna ili ulja neema. Kemijski tretmani su također mogući, ali treba biti oprezan kako bi se izbjeglo oštećenje biljke. Redovito prozračivanje i dobra cirkulacija zraka pomažu u sprječavanju pojave štetnika.

Pročišćavanje zraka

Kao i druge biljke, gasterija pomaže u poboljšanju kvalitete zraka u zatvorenom prostoru apsorbirajući ugljikov dioksid i oslobađajući kisik. To je posebno korisno tijekom zime, kada zrak u zatvorenom prostoru može postati previše suh zbog sustava grijanja. Gasterija također pomaže u održavanju optimalne vlažnosti, stvarajući ugodnu atmosferu u domu.

Povećana vlažnost zraka korisna je ne samo za biljku već i za ljudsko zdravlje. Vlaga koju oslobađa Gasteria pomaže u sprječavanju bolesti povezanih sa suhim zrakom i doprinosi općem blagostanju u prostoriji.

Sigurnost

Gasterija nije otrovna ni za ljude ni za kućne ljubimce, što je čini sigurnom biljkom za uzgoj u domovima s djecom i životinjama. Međutim, dugotrajni kontakt s biljkom može uzrokovati blagu iritaciju kože, posebno kod osoba s osjetljivom kožom. Kako bi se izbjegle alergijske reakcije, preporučuje se nošenje rukavica prilikom orezivanja ili presađivanja biljke.

Iako je Gasteria netoksična, treba je izbjegavati jer gutanje dijelova biljke može dovesti do blagih probavnih smetnji. Uvijek budite oprezni, posebno ako u kući ima male djece ili životinja.

Zimovanje

Tijekom zime, Gasteria zahtijeva posebnu pažnju. Ulazi u fazu mirovanja, stoga je važno smanjiti zalijevanje i prestati s prihranjivanjem. Biljku treba smjestiti na hladno mjesto s temperaturama između 10-15°C kako bi se održalo njezino zdravlje. Važno je osigurati da biljka nije izložena mrazu ili temperaturnim fluktuacijama tijekom tog razdoblja.

Nakon što stigne proljeće i temperature porastu, zalijevanje i gnojidba trebali bi se nastaviti kako bi se potaknuo rast i cvjetanje u novoj sezoni. Postupni prijelaz iz mirovanja u aktivnost pomaže biljci da nastavi svoj razvoj i ostane zdrava.

Korisna svojstva

Gasterija je poznata po svojim blagotvornim svojstvima zbog prisutnosti aktivnih spojeva poput flavonoida i eteričnih ulja. Ovi spojevi imaju antiseptičko i protuupalno djelovanje, što biljku čini korisnom za liječenje kožnih oboljenja poput ekcema i dermatitisa.

Osim toga, eterična ulja gasterije koriste se u aromaterapiji za poboljšanje raspoloženja i smanjenje stresa. Miris cvijeća ima opuštajući učinak, što gasteriju čini korisnom biljkom za poboljšanje psihoemocionalnog stanja.

Upotreba u tradicionalnoj medicini ili narodnim receptima

U tradicionalnoj medicini, Gasteria se prvenstveno koristi izvana, posebno za liječenje upala i poremećaja kože. Infuzije i ekstrakti napravljeni od cvjetova i listova Gasterije imaju antiseptička i protuupalna svojstva, što ih čini učinkovitima u liječenju ekcema i dermatitisa.

Za vanjsku upotrebu, infuzije Gasterije se pripremaju i koriste kao obloge ili masti na zahvaćenim područjima kože kako bi se ubrzalo zacjeljivanje i smanjila upala. Međutim, prije upotrebe u medicinske svrhe važno je konzultirati se sa zdravstvenim djelatnikom, jer visoke doze ekstrakata mogu biti toksične.

Upotreba u krajobraznom dizajnu

Gasterija se široko koristi u krajobraznom dizajnu zbog svoje ukrasne prirode. Često se koristi za stvaranje prekrasnih cvjetnih kompozicija u vrtovima i na terasama, kao i za uređenje živica i cvjetnjaka. Svijetli i mirisni cvjetovi gasterije čine je vrijednim elementom u krajobraznom dizajnu.

Osim toga, Gasteria je idealna za vertikalno vrtlarenje. Može se koristiti za ukrašavanje zidova, pergola ili vrtnih rešetki, dodajući živopisne akcente krajobraznim kompozicijama i stvarajući jedinstvenu atmosferu u vrtu.

Kompatibilnost s drugim biljkama

Gasterija se dobro slaže s drugim ukrasnim biljkama, poput fuksija, orhideja i lavande. Ove biljke imaju slične uvjete uzgoja: jarko, difuzno svjetlo, umjerenu vlažnost i stabilne temperature. Takve kombinacije stvaraju skladne kompozicije gdje svaka biljka naglašava ljepotu ostalih.

Međutim, prilikom zajedničkog uzgoja važno je izbjegavati biljke kojima je potrebna značajna vlaga ili sjena, jer Gasteria ne podnosi stajaću vodu i preferira sunčana mjesta.

Zaključak

Gasterija je prekrasna i svestrana biljka koja je izvrstan dodatak svakom vrtu ili domu. S minimalnim zahtjevima za njegu i ukrasnom vrijednošću, idealna je za početnike u vrtlarstvu ili one s ograničenim vremenom za njegu biljke. Bilo da se uzgaja u lončanici ili kao dio vrtne kompozicije, gasterija će zasigurno uljepšati svaki prostor.

Svojim jedinstvenim izgledom, otpornošću na sušu i estetskom privlačnošću, Gasteria zaslužuje mjesto i u ukrasnoj hortikulturi i u tradicionalnoj medicini. Njena izdržljivost i jednostavnost njege čine je idealnom biljkom za one koji žele uljepšati svoje životne prostore.