Dorstenia

Dorstenia je rod biljaka iz porodice Moraceae, koji obuhvaća oko 40 vrsta. Ove biljke karakterizira neobičan oblik stabljike i prepoznatljivi cvjetovi. Stabljike Dorstenie mogu biti uspravne ili razgranate, a listovi često imaju velike, nazubljene rubove. Cvjetovi Dorstenie nisu jarki, ali privlače pažnju zbog svojih jedinstvenih struktura, sastavljenih od brojnih malih cvjetova grupiranih u cvatove koji nalikuju češerima. Ova biljka se rijetko nalazi u kućnim vrtovima, ali je zanimljiv element za egzotične kolekcije.
Dorstenija se često pojavljuje kao ukrasni grm jarkih i neobičnih oblika. Može biti drvenasta ili zeljasta, ovisno o vrsti. Mnoge vrste Dorstenije imaju karakteristike koje im omogućuju prilagodbu različitim klimatskim uvjetima, ali najčešće se nalaze u tropskim regijama. Ove biljke se često pojavljuju ne samo u kućnim kolekcijama već i u botaničkim vrtovima, gdje pokazuju svoju ljepotu među drugim egzotičnim vrstama.
Etimologija imena
Naziv roda "Dorstenia" dolazi od latinske riječi koja kombinira ime njemačkog liječnika i botaničara Johanna Dorstena i sufiks "-ia", koji se uobičajeno koristi u znanstvenoj nomenklaturi za označavanje biljnih rodova. Stoga je rod dobio ime u čast znanstvenika koji je vjerojatno prvi opisao te biljke.
Ovo ime naglašava važnost botaničara koji su dali značajan doprinos biljnoj znanosti i ukazuje na specifične značajke biljaka koje su otkrivene i klasificirane na temelju njihove morfologije.
Oblik života
Dorstenija je zeljasta ili polugrmasta biljka koja može rasti u raznim uvjetima, uključujući tropska i sušna područja. Vrlo je prilagodljiva, što joj omogućuje da uspijeva i u prekomjernoj i u nedovoljnoj vlazi. Neke vrste Dorstenije formiraju debele stabljike nalik sukulentima, što im omogućuje pohranjivanje vode tijekom sušnih razdoblja.
Poput mnogih tropskih biljaka, Dorstenia pokazuje spor rast, ali se može širiti, formirajući gustu krošnju. Ove biljke mogu biti grmolike ili imati jednu snažnu stabljiku, ovisno o vrsti, rastući sporo, ali postojano čak i u uvjetima slabog osvjetljenja.
Obitelj
Dorstenia pripada porodici Moraceae, kojoj pripadaju i poznate biljke poput smokava, dudova i drugih vrsta tipičnih za tropsku i suptropsku klimu. Obitelj Moraceae uključuje mnoge biljke različitih oblika i veličina, koje se koriste i u dekorativne i u praktične svrhe.
Obitelj Moraceae karakteriziraju određene značajke, uključujući karakteristike cvjetanja i prisutnost mliječnog soka kod nekih biljaka, koji je prisutan i kod Dorstenije. Važno je napomenuti da većina članova ove porodice ima visoke zahtjeve za rastom, posebno za svjetlom i temperaturom.
Botaničke karakteristike
Dorstenija ima jedinstvene botaničke značajke. Listovi su im često jednostavni, ovalni ili okrugli, s nazubljenim rubovima, što biljkama daje dekorativni izgled. Cvjetovi su mali, obično bijeli ili žuti, i skupljeni u cvatove koji nalikuju češerima. Izgled ovih biljaka može se značajno razlikovati ovisno o vrsti, ali zajednička karakteristika svih biljaka Dorstenije su njihove neobične strukture cvijeta i karakterističan mliječni sok koji se oslobađa iz oštećenih dijelova biljke.
Korijenov sustav Dorstenije je plitak, što znači da im nisu potrebne duboke posude za rast. Stabljike mogu biti ravne ili razgranate, a neke vrste tvore male grmove prekrivene gustim lišćem. Njihov rast karakterizira spor, ali stalan razvoj.
Kemijski sastav
Kemijski sastav Dorstenije nije u potpunosti proučen, ali poznato je da njihov mliječni sok može sadržavati tvari s antibakterijskim i protuupalnim svojstvima. To čini Dorsteniju zanimljivom za proučavanje u području tradicionalne medicine. Mliječni sok nekih vrsta Dorstenije može biti otrovan ako se proguta ili ako dođe u kontakt s očima, stoga je potreban oprez pri rukovanju biljkom.
Osim toga, tkiva biljke mogu sadržavati organske kiseline i razne fitoncide koji pomažu u zaštiti od štetnika i bolesti. Produkti razgradnje tih tvari također mogu utjecati na okoliš, na primjer, potiskivanjem rasta drugih biljaka u blizini.
Podrijetlo
Dorstenija potječe iz tropskih regija Afrike, Južne Amerike i Azije. Ove biljke preferiraju toplu i vlažnu klimu, iako neke vrste mogu podnijeti kratke suše. Većina vrsta nalazi se u područjima s visokim temperaturama i obilnim oborinama, idealnim uvjetima za njihov rast i razvoj.
Dorstenija često raste u gustim šumama, gdje može iskoristiti vlažnu klimu i stalno svjetlo koje prodire kroz krošnje drveća. Neke vrste se nalaze i u sušnijim područjima, gdje su se biljke prilagodile preživljavanju u uvjetima nedostatka vode.
Jednostavnost uzgoja
Dorsteniju je relativno lako uzgajati ako se slijede osnovne preporuke za njegu. Ne zahtijevaju posebne uvjete za rast, ali su osjetljive na prekomjerno zalijevanje i mogu uginuti ako voda stagnira u tlu. Dorsteniju također dobro uspijeva na umjerenom osvjetljenju, izbjegavajući izravnu sunčevu svjetlost koja može uzrokovati opekline lišća.
Biljka se dobro prilagođava unutarnjim uvjetima, posebno ako se drži u posudama s dobrom drenažom i umjereno zalijeva. Također je važno napomenuti da Dorstenia ne podnosi hladne propuhe i ne smije se postavljati blizu prozora gdje temperatura značajno varira.
Vrste i sorte
Rod Dorstenia obuhvaća preko 40 vrsta, ali samo ograničen broj se koristi u ukrasnom hortikulturi. Najpopularnije vrste uključuju Dorstenia contrajerva, Dorstenia elata i Dorstenia crispa. Ove vrste imaju slične zahtjeve za njegu, ali se mogu razlikovati po obliku i veličini listova, kao i boji cvatova.
Dorstenia contrajerva
Dorstenia crispa
Dorstenia elata
Za uzgoj u zatvorenom prostoru često se biraju vrste s kompaktnim oblicima, jer se bolje prilagođavaju uvjetima stana. Sorte sa svijetlim, neobičnim cvjetovima i ukrasnim listovima posebno cijene kolekcionari egzotičnih biljaka.
Veličina
Dorstenija može doseći različite veličine ovisno o vrsti i uvjetima uzgoja. Obično se biljke kreću u visini od 30 cm do 1 metra. U zatvorenim uvjetima većina vrsta ostaje kompaktna, dosežući visinu od 30-50 cm, ali pod povoljnim uvjetima poput velikih posuda i jake rasvjete, mogu narasti i mnogo više.
Neke vrste mogu izrasti u male grmove, dok se druge mogu razviti u mala stabla. Ove vrste su prikladne za stvaranje zelenila u velikim prostorijama ili zimskim vrtovima.
Stopa rasta
Dorstenia ima umjerenu stopu rasta. Ove biljke ne rastu jako brzo, što omogućuje kontrolu njihovog razvoja i oblika. U idealnim uvjetima, s dovoljno sunčeve svjetlosti i umjerenim zalijevanjem, Dorstenia može stabilno rasti, ali ne prebrzo. Idealno bi bilo da biljka uz pravilnu njegu poveća svoju visinu za 15-20 cm po sezoni.
Ako biljka ne dobije odgovarajuću njegu, poput premalo svjetla ili prekomjernog zalijevanja, njen rast se može usporiti, a listovi mogu postati manje živahni i dekorativni.
Životni vijek
Dorstenija je dugovječna biljka među sobnim biljkama. Uz pravilnu njegu mogu živjeti 10-15 godina, iako životni vijek ovisi o vrsti i uvjetima uzgoja. U prirodi ove biljke mogu živjeti mnogo dulje, posebno u tropskim šumama gdje dobivaju optimalne uvjete za rast i razmnožavanje.
Za kućne uvjete važno je pratiti stanje biljke, osiguravajući joj potrebnu temperaturu, vlažnost i svjetlost kako bi održala svoj dekorativni izgled i omogućila joj daljnji rast.
Temperatura
Dorstenija biljke preferiraju tople uvjete za rast i razvoj. Idealna temperatura za njihovo držanje kreće se od 20 do 25°C, s minimalnim fluktuacijama. Ove biljke ne podnose nagle promjene temperature i mogu patiti ako temperatura padne ispod 15°C, posebno ako je popraćena visokom vlagom ili propuhom. Stoga je važno održavati stabilnu temperaturu u prostoriji u kojoj se uzgaja Dorstenija.
Zimi biljku treba držati u prostoriji s temperaturom ne nižom od 18°C. Kako bi se izbjegao stres, ne preporučuje se postavljanje Dorstenije u blizini izvora topline poput radijatora ili grijalica, jer to može dovesti do pregrijavanja i poremetiti normalan rast. Međutim, važno je i izbjegavati postavljanje biljke na hladan propuh, jer to može oštetiti njezina tkiva.
Vlažnost
Dorstenija zahtijeva umjereno visoku vlažnost zraka, posebno tijekom razdoblja aktivnog rasta. Optimalna vlažnost za ove biljke je oko 50-60%. U uvjetima suhog zraka, poput zime kada grijanje smanjuje vlažnost, mogu se koristiti ovlaživači zraka ili se listovi mogu povremeno prskati vodom. To će pomoći u sprječavanju isušivanja rubova listova i održavanju zdravlja biljke.
Međutim, važno je zapamtiti da Dorstenia ne voli prekomjernu vlagu, stoga se voda ne smije prskati izravno po stabljikama i lišću tijekom hladnih razdoblja. Prekomjerna vlaga može dovesti do truljenja korijena i gljivičnih bolesti. Za održavanje odgovarajuće razine vlažnosti preporučuje se redovito provjetravanje prostorije kako bi se spriječilo zastajanje zraka.
Rasvjeta i raspored u sobi
Dorstenija preferira jarko, ali difuzno svjetlo. Izravna sunčeva svjetlost može uzrokovati opekline lišća, posebno tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Idealno mjesto za Dorsteniju bio bi prozor s istočnom ili zapadnom orijentacijom, gdje će biljka primati dovoljno svjetla, ali neće biti izložena jakoj sunčevoj svjetlosti. Za prozore okrenute prema jugu treba koristiti zavjese za sjenčanje ili biljku treba postaviti malo dalje od stakla kako bi se spriječilo pregrijavanje i opekline od sunca.
Za Dorsteniju, kao i za mnoge tropske biljke, važno je uravnotežiti osvjetljenje. Nedovoljno svjetla može uzrokovati istezanje biljaka, a njihovi listovi mogu izgubiti sjaj i postati manje dekorativni. Premračno mjesto također može usporiti rast i razvoj. Ako prirodno svjetlo nije dovoljno, mogu se koristiti lampe za uzgoj kako bi se osiguralo dodatno svjetlo kako bi biljka primila potrebnu sunčevu svjetlost.
Tlo i supstrat
Za uzgoj Dorstenije, idealno tlo treba biti dobro drenirano i lagano. Preporučuje se korištenje mješavine tla koja se sastoji od jednakih dijelova treseta, pijeska i perlita, što osigurava dobru izmjenu zraka i sprječava stagnaciju vode. Također možete dodati malo ugljena ili vermikulita za poboljšanje strukture tla. Važno je da smjesa nije pregusta, jer to može dovesti do slabe izmjene zraka i truljenja korijena.
PH vrijednost tla za Dorsteniju trebala bi biti blago kisela ili neutralna, u rasponu od 5,5 do 6,5. To osigurava ugodan razvoj korijenovog sustava i sprječava nakupljanje otrovnih tvari. Dobra drenaža je ključna za uspješan rast Dorstenije. Drenažni sustav od šljunka ili ekspandirane gline u posudi je potreban kako bi višak vode mogao otjecati bez izazivanja truljenja korijena.
Zalijevanje
Zalijevanje Dorstenije zahtijeva pažnju i umjerenost. Ove biljke ne podnose prekomjernu vlagu u tlu, jer to može dovesti do truljenja korijena. Važno je pričekati da se gornji sloj tla malo osuši prije ponovnog zalijevanja biljke. Tijekom ljeta zalijevanje treba biti češće, posebno ako je biljka u toploj prostoriji, ali uvijek oprezno, kako bi se izbjeglo prepunjavanje posude vodom. Zimi, tijekom razdoblja mirovanja, učestalost zalijevanja može se znatno smanjiti.
Voda za zalijevanje treba biti topla i stajaća. Hladna ili tvrda voda može stresati biljku. Također se preporučuje zalijevati Dorsteniju ne samo oko rubova lonca već i u sredini kako bi se voda ravnomjerno rasporedila u korijenovom sustavu. Važno je izbjegavati dolazak vode na lišće i stabljike kako bi se spriječio razvoj gljivičnih bolesti.
Gnojidba i hranjenje
Kao i mnoge ukrasne biljke, Dorstenia treba redovito gnojiti kako bi podržala zdrav rast i cvjetanje. Tijekom aktivne vegetacije, obično u proljeće i ljeto, preporučuje se korištenje tekućih gnojiva za sobne biljke s visokim udjelom fosfora i kalija, koja potiču razvoj korijena i cvijeta. Gnojiva treba primjenjivati svaka 2-3 tjedna.
U jesen i zimi, kada Dorstenia uđe u razdoblje mirovanja, hranjenje se može smanjiti ili potpuno prekinuti. Važno je ne prehranjivati biljku, jer višak gnojiva može uzrokovati probleme s korijenjem i stabljikama. Previše dušika može dovesti do prekomjernog rasta zelenih površina na štetu cvjetanja.
Širenje
Dorstenija se može razmnožavati i reznicama i sjemenkama. Reznice su najpopularnija metoda jer osiguravaju brzo ukorjenjivanje i očuvanje sortnih karakteristika biljke. Najbolje vrijeme za razmnožavanje reznicama je u proljeće ili rano ljeto kada biljka aktivno raste. Reznice s nekoliko internodija ukorijenjuju se u laganoj mješavini zemlje s dodatkom pijeska i perlita. Važno je održavati visoku vlažnost oko reznica kako bi se ubrzao proces ukorjenjivanja.
Ako želite razmnožavati Dorsteniju iz sjemena, možete ga sijati u rano proljeće. Sjeme treba sijati na površinu s minimalnim pokrivanjem tla. Nakon sjetve, posudu pokrijte plastikom ili staklom kako biste stvorili efekt staklenika. Sjeme obično klija unutar 1-2 tjedna na temperaturi od oko 20-25°C.
Cvatnja
Dorstenije su biljke koje mogu oduševiti svojom cvatnjom, posebno ako dobiju dovoljno svjetla i topline. Cvjetovi dorstenije su prilično neobični: imaju jarke boje i često su grupirani u cvatove, što biljku čini još privlačnijom. Cvatnja se javlja ljeti i traje nekoliko tjedana, ovisno o uvjetima uzgoja. Što više svjetla i topline, to će cvatnja biti obilnija.
Tijekom cvatnje, Dorsteniji je potrebno redovito zalijevanje i prihranjivanje kako bi se potaknuo novi rast. To je također vrijeme kada je važno pratiti razinu vlažnosti, jer suhi zrak može utjecati na kvalitetu cvijeća. Biljka će cijeniti pravovremeno prihranjivanje i optimalne uvjete.
Sezonske značajke
Dorstenije pokazuju živopisne sezonske karakteristike. Ljeti su aktivne, brzo rastu i mogu zahtijevati više pažnje u smislu zalijevanja i gnojidbe. U to vrijeme su posebno lijepe, pokazujući svoje cvjetove. U jesen i zimu biljka usporava rast i ulazi u razdoblje mirovanja. U to vrijeme važno je smanjiti zalijevanje i prestati s gnojidbom, kao i osigurati biljci odmor na temperaturi od oko 18-20°C.
Zimovanje za Dorsteniju je vrijeme oporavka i pripreme za novi ciklus rasta. Važno je ne poremetiti temperaturni režim, jer nagle fluktuacije mogu oslabiti biljku. Održavanje ispravne razine vlažnosti tijekom zimskog razdoblja također je ključno kako bi se izbjegao stres.
Značajke njege
Briga za dorsteniju nije teška, ali zahtijeva pažnju prema detaljima. Ove biljke su osjetljive na temperaturne fluktuacije i nedostatak vlage, stoga je važno održavati stabilne uvjete. Dorstenija također ne voli premještanje i često je pod stresom ako se često premješta. Stoga je najbolje odabrati stalno mjesto za biljku gdje će primati dovoljno svjetla i topline.
Posebnu pozornost treba posvetiti drenaži i sprječavanju stagnacije vode. Često, s pregustim tlom ili nepravilnim zalijevanjem, Dorstenia može patiti od truljenja korijena, što dovodi do uvenuća.
Njega kod kuće
Briga za Dorsteniju kod kuće ne zahtijeva puno truda, ali važno je slijediti nekoliko ključnih preporuka za uspješan rast. Ove biljke preferiraju jarko, ali difuzno svjetlo, jer izravna sunčeva svjetlost može uzrokovati opekline lišća. Stoga je najbolje postaviti Dorsteniju na mjesto s umjerenim svjetlom, poput prozora, ali zaštićeno od izravne sunčeve svjetlosti. Također je važno redovito okretati biljku kako bi primala ravnomjerno osvjetljenje sa svih strana.
Zalijevanje dorstenije treba biti umjereno i redovito, ali izbjegavajte stagnaciju vode u posudi kako biste spriječili truljenje korijena. Tijekom ljeta zalijevanje može biti češće, dok ga zimi treba smanjiti jer je biljka u stanju mirovanja. Vlažnost zraka igra važnu ulogu za dorsteniju, posebno tijekom sezone grijanja kada zrak u prostoriji može biti vrlo suh. Za održavanje optimalne vlažnosti možete koristiti ovlaživače zraka ili pladnjeve s mokrim kamenčićima na koje mogu stajati posude.
Presađivanje
Dorsteniju treba presađivati svake 1-2 godine kada biljka preraste svoju posudu ili kada tlo izgubi strukturu. Odaberite posudu koja je nešto veća od prethodne kako bi se korijenski sustav mogao razviti. Najbolje je koristiti plastične ili keramičke posude s dobrim drenažnim rupama kako bi se spriječila stagnacija vode. Keramičke posude imaju dobru propusnost zraka, ali plastične su lakše i otpornije na oštećenja.
Prilikom presađivanja važno je ne oštetiti korijenje i pažljivo izvaditi biljku iz stare posude bez uništavanja korijenove bale. Novo tlo treba biti bogato hranjivim tvarima i propusno za vodu. Optimalna mješavina tla za Dorsteniju je mješavina treseta, pijeska i perlita ili vermikulita. Presadite biljku u proljeće ili rano ljeto kada aktivno raste.
Obrezivanje i oblikovanje krune
Obrezivanje Dorstenije nije obavezan postupak, ali pomaže u kontroli oblika biljke i potiče gušći i kompaktniji rast. Obrezivanje je najbolje obaviti krajem zime ili početkom proljeća prije početka aktivnog rasta. Važno je ukloniti suhe, oštećene ili uvenule grane, kao i one koje rastu prema unutra u krošnju. To poboljšava cirkulaciju zraka i osvjetljenje, što potiče zdrav rast biljaka.
Ako želite formirati grm s gušćom i dekorativnijom krunom, možete orezati vrhove izdanaka, što će potaknuti rast bočnih grana. Važno je zapamtiti da orezivanje ne smije biti pretjerano kako bi se izbjeglo stresiranje biljke.
Mogući problemi i rješenja
Dorstenija se može suočiti s nekoliko problema u njezi. Jedan od najčešćih je truljenje korijena uzrokovano prekomjernim zalijevanjem ili lošom drenažom. Kako biste to izbjegli, potrebno je pratiti stanje tla i ne dopustiti da višak vode ostane u loncu dulje vrijeme. Kako biste spriječili ovaj problem, osigurajte dobru drenažu i provjerite korijenje na truljenje tijekom presađivanja.
Drugi problemi mogu uključivati žutilo ili venuće lišća. Ovi simptomi često su povezani s nedostatkom hranjivih tvari, posebno ako biljka nije dugo prihranjivana. Prihrana tijekom proljetno-ljetnog razdoblja gnojivima bogatim kalijem i fosforom pomoći će u sprječavanju ovih problema. Također je važno pratiti razinu vlažnosti u prostoriji, jer suhi zrak može uzrokovati probleme s lišćem.
Štetočine
Dorstenija može biti osjetljiva na štetnike poput paučina, štitastih kukaca i lisnih uši. Paučine grinje su posebno aktivne u uvjetima suhog zraka, stoga će redovito ovlaživanje zraka i brisanje lišća vlažnom krpom pomoći u sprječavanju ovog štetnika. Škampi i lisne uši mogu se ukloniti ručno ili insekticidima, koje treba koristiti prema uputama na pakiranju.
Sprječavanje bolesti i štetnika uključuje redovite preglede biljaka, održavanje dobre cirkulacije zraka i kontrolu uvjeta uzgoja. U slučaju jakih zaraza može se primijeniti kemijska zaštita akaricidima ili insekticidima.
Kompatibilnost s drugim biljkama
Dorstenija se dobro slaže s drugim ukrasnim biljkama, poput kaktusa, sukulenata i drugih biljaka koje preferiraju suhe uvjete. To je zato što Dorstenija ne zahtijeva visoku vlažnost i može koegzistirati s biljkama koje imaju slične potrebe za njegom.
Također se mogu smjestiti u kompozicije s drugim ukrasnim lisnatim biljkama, stvarajući zanimljive kontraste u teksturi i boji. Međutim, najbolje je izbjegavati njihovo postavljanje pored biljaka koje zahtijevaju prekomjerno zalijevanje, jer to može uzrokovati probleme s korijenjem Dorstenije.
Pročišćavanje zraka
Kao i mnoge druge sobne biljke, Dorstenia ima sposobnost pročišćavanja zraka. Mogu apsorbirati ugljikov dioksid i oslobađati kisik, što poboljšava kvalitetu zraka u prostoriji. To je posebno korisno u zatvorenim prostorijama sa slabom ventilacijom, gdje zrak može biti zagađen.
Osim toga, Dorstenia, kao i druge sobne biljke, može apsorbirati štetne tvari poput formaldehida i benzena, poboljšavajući ukupnu atmosferu u domu.
Sigurnost
Dorstenija nije otrovna za ljude i kućne ljubimce, što je čini sigurnom za uzgoj u domovima, čak i ako u obitelji ima djece ili životinja. Međutim, ako je biljka oštećena i sok dođe u kontakt s kožom, može se pojaviti blaga iritacija. Stoga se preporučuje izbjegavanje kontakta s biljkom tijekom orezivanja ili presađivanja.
Alergijske reakcije na pelud Dorstenije izuzetno su rijetke, ali ako ste skloni alergijama, preporučljivo je biti oprezan, posebno tijekom cvatnje.
Zimovanje
Dorstenija ne zahtijeva posebne uvjete zimovanja, ali je važno slijediti nekoliko preporuka za uspješno zimovanje. Tijekom tog vremena biljka usporava rast, te je važno ne preopteretiti je zalijevanjem i gnojidbom. Temperaturni režim tijekom zimskog razdoblja trebao bi biti stabilan, oko 18-20°C, uz ograničeno izlaganje hladnom propuhu.
Osim toga, važno je održavati optimalnu vlažnost zraka, jer suhi zrak tijekom sezone grijanja može negativno utjecati na zdravlje biljke.
Korisna svojstva
Iako Dorstenia nema značajnu ljekovitu primjenu, ima korisna svojstva u smislu poboljšanja kvalitete zraka u zatvorenom prostoru. Zbog svoje sposobnosti pročišćavanja zraka od štetnih tvari, Dorstenia može poboljšati cjelokupno blagostanje i udobnost doma. Ova biljka također pomaže u stvaranju ugodne atmosfere u interijeru zahvaljujući svojim dekorativnim svojstvima.
Biljka može pozitivno utjecati na psihičko blagostanje, stvarajući osjećaj ugode i ugodnosti u prostoriji. To je posebno važno u urbanim sredinama, gdje onečišćenje zraka može biti problem.
Upotreba u tradicionalnoj medicini ili narodnim lijekovima
Trenutno, Dorstenia nema službeno priznanje u narodnoj medicini. Međutim, u nekim kulturama biljke iz roda Dorstenia korištene su za lokalnu primjenu, iako znanstvene studije o njihovim ljekovitim svojstvima nisu provedene.
Ipak, kao ukrasna biljka, Dorstenia može biti vrijedna u hortikulturi, zahvaljujući svojim sposobnostima pročišćavanja zraka.
Upotreba u krajoliku
Dorstenia, sa svojim živopisnim listovima i neobičnim oblikom, savršena je za stvaranje egzotičnih kompozicija u uređenju okoliša. Mogu se koristiti kao sobne biljke, kao i za ukrašavanje terasa ili zimskih vrtova. Izgledaju sjajno u posudama na otvorenim terasama, u kombinaciji s drugim sukulentima i kaktusima.
Biljke se mogu smjestiti u ukrasne posude ili viseće košare kako bi se interijeru ili balkonu dodao egzotičan naglasak. Izgledaju sjajno i u pojedinačnim zasadima i u grupnim kompozicijama.
Zaključak
Dorstenia nije samo lijepa i neobična sobna biljka, već je i korisna za poboljšanje kvalitete zraka. Idealna je za ljude koji traže biljku koja ne zahtijeva puno održavanja za ukrašavanje svog doma. Zbog svoje sposobnosti prilagodbe različitim uvjetima, Dorstenia će biti prekrasan dodatak interijeru. Pravilna njega i pažnja posvećena značajkama biljke omogućit će vam da uživate u njezinoj ljepoti dugi niz godina.