Avermektini
Last reviewed: 29.06.2025

Avermektini su skupina makrocikličkih laktona izvedenih iz bakterija roda streptomyces. Pokazuju snažna insekticidna, akaricidna i antiparazitska svojstva te se široko koriste u poljoprivredi, veterinarskoj medicini i zdravstvu. Avermektini su učinkoviti protiv širokog spektra štetnika, uključujući insekte, grinje, parazitske crve i druge parazite koji uzrokuju štetu poljoprivrednim usjevima, domaćim životinjama i ljudima.
Ciljevi i značaj upotrebe u poljoprivredi i hortikulturi
Primarni cilj korištenja avermektina je zaštita poljoprivrednih usjeva od raznih štetnika, čime se povećava prinos i smanjuju gubici proizvoda. U hortikulturi se avermektini koriste za zaštitu ukrasnih biljaka, voćaka i grmlja od najezde insekata i grinja, održavajući njihovo zdravlje i estetsku privlačnost. Zbog svoje visoke učinkovitosti i širokog spektra djelovanja, avermektini su neophodan alat u integriranom suzbijanju štetnika (IPM), osiguravajući održivu i produktivnu poljoprivredu.
Relevantnost teme
Proučavanje i pravilna primjena avermektina ključna je u modernoj poljoprivredi i hortikulturi. S porastom globalne populacije i rastućom potražnjom za hranom, učinkovito suzbijanje štetnika postaje kritično važno. Pravilno istraživanje i primjena avermektinskih insekticida pomažu u smanjenju štete na usjevima, povećanju poljoprivredne produktivnosti i smanjenju ekonomskih gubitaka. Međutim, prekomjerna i nekontrolirana upotreba avermektina može dovesti do otpornosti na štetnike i negativnih utjecaja na okoliš, poput smanjenja populacija korisnih insekata i onečišćenja okoliša. Stoga je ključno razumjeti mehanizme djelovanja avermektina, njihov ekološki utjecaj i razviti održive metode primjene.
Povijest
Avermektini su skupina insekticida i antiparazitskih sredstava dobivenih iz spojeva izoliranih iz aktinomiceta u tlu. Ove tvari su vrlo učinkovite protiv širokog spektra štetnika, kao i raznih parazita, uključujući nematode i grinje. Avermektini su odigrali značajnu ulogu u kontroli parazitskih bolesti i štetnika u poljoprivredi i medicini. Njihova povijest obuhvaća nekoliko desetljeća i uključuje ključna znanstvena otkrića.
1. Otkriće avermektina
Povijest avermektina započela je 1975. godine kada je japanski znanstvenik Isao Yoshida u tvrtki Merck & Co. započeo istraživanje mikroorganizama u tlu poznatih kao aktinomiceti. Tijekom svojih eksperimenata, Yoshida i njegovi kolege izolirali su novi antibiotik koji je imao snažna antiparazitska svojstva. Probiotička svojstva, poput visoke učinkovitosti protiv raznih parazitskih infekcija, odmah su privukla pozornost istraživača. Ovaj antibiotik je 1979. godine nazvan avermektin.
2. Razvoj i komercijalna upotreba
Nakon izolacije avermektina, proučavana je njegova molekularna struktura, a kemijskim modifikacijama razvijeni su novi oblici. Jedna takva modifikacija dovela je do stvaranja abamektina - stabilnijeg i potentnijeg oblika. Početkom 1980-ih dokazano je da avermektini imaju iznimnu aktivnost protiv okruglih crva, grinja i drugih parazita, što ih čini idealnim za suzbijanje raznih bolesti u stočarstvu i poljoprivredi.
Godine 1987. uveden je prvi komercijalni insekticid na bazi avermektina, malation, koji je brzo postao popularan zbog svoje visoke učinkovitosti protiv širokog spektra insekata. Korišten je u poljoprivredi i za zaštitu javnog zdravlja od bolesti koje prenose insekti.
3. Razvoj i korištenje
Od ranih 1950-ih, insekticidi na bazi avermektina široko se koriste u poljoprivredi. Pružali su veću toksičnost za insekte u usporedbi s mnogim prethodno korištenim kloriranim spojevima, poput ddt-a. Avermektini su postali popularni u borbi protiv štetnika poput insekata na raznim usjevima, uključujući pamuk, duhan, povrće i voće. Neke od najpoznatijih kemikalija u ovoj skupini uključuju paration, diazinon i klorpirifos.
4. Sigurnost i ekološki problemi
Iako su avermektinski insekticidi bili učinkoviti, njihova upotreba dovela je do novih ekoloških i toksikoloških problema. Ovi spojevi pokazali su visoku toksičnost ne samo za insekte već i za druge organizme, uključujući korisne insekte poput pčela i životinja. Isparljivost i sposobnost avermektina da se nakupljaju u ekosustavima, kontaminirajući tlo i vodena tijela, postali su značajna briga. Kao rezultat toga, mnogi od ovih spojeva bili su podvrgnuti ograničenjima i zabranama u nekim zemljama počevši od kasnih 1970-ih.
5. Suvremeni pristupi i problemi
Danas se insekticidi na bazi avermektina i dalje široko koriste, ali njihova je primjena ograničena zbog ekoloških i sigurnosnih zahtjeva. Problemi vezani uz otpornost insekata, otpornost na avermektinske insekticide i smanjenje učinkovitosti tih spojeva postali su glavne brige u modernom kemijskom suzbijanju štetočina. Kako bi spriječili razvoj otpornosti, znanstvenici aktivno razvijaju nove formulacije i metode, kombinirajući insekticide na bazi avermektina s biološkim i mehaničkim metodama suzbijanja štetočina.
Dakle, povijest avermektina je putovanje od revolucionarnih otkrića i uspješnih primjena do prepoznavanja njihovih ekoloških i toksikoloških problema, što je dovelo do potrage za sigurnijim i održivijim metodama zaštite bilja.
Klasifikacija
Avermektini se klasificiraju na temelju različitih kriterija, uključujući kemijski sastav, mehanizam djelovanja i spektar djelovanja. Glavne skupine avermektina uključuju:
- Ivermektin: jedan od najčešće korištenih predstavnika, učinkovit protiv širokog spektra parazita, uključujući grinje, crve i insekte štetočine.
- Abamektin: koristi se za suzbijanje parazita kod stoke i poljoprivrednih kultura, poznat po svojoj visokoj stabilnosti.
- Epirabamektin: koristi se u veterinarskim i poljoprivrednim uvjetima, učinkovit protiv raznih vrsta insekata i grinja.
- Milbemektin: koristi se za suzbijanje biljnih i životinjskih štetočina, karakterizira ga visoka selektivnost i niska toksičnost za sisavce.
- Avermektin b1a: specijalizirani insekticid učinkovit protiv specifičnih štetnika poput moljaca i određenih vrsta kornjaša.
Svaka od ovih skupina posjeduje jedinstvena svojstva i mehanizme djelovanja, što omogućuje njihovu upotrebu u različitim uvjetima i za različite vrste usjeva.
Mehanizam djelovanja
Kako insekticidi utječu na živčani sustav insekata
- Avermektini utječu na živčani sustav insekata vezanjem na glutamatom kontrolirane kloridne kanale i gaba receptore u živčanim stanicama. To dovodi do kontinuirane aktivacije živčanih impulsa, što rezultira paralizom i smrću insekata. Za razliku od organofosfata, koji inhibiraju acetilkolinesterazu, avermektini djeluju izravno na glutamatne i gaba receptore, pružajući selektivnije i učinkovitije djelovanje.
Utjecaj na metabolizam insekata
- Poremećaj prijenosa živčanih signala uzrokuje poremećaje u metaboličkim procesima kod insekata, poput hranjenja, razmnožavanja i kretanja. To rezultira smanjenom aktivnošću i održivošću štetnika, što pomaže u učinkovitoj kontroli populacije i sprječavanju oštećenja biljaka.
Primjeri molekularnih mehanizama djelovanja
- Avermektini poput ivermektina vežu se na glutamatom kontrolirane kloridne kanale, uzrokujući kontinuiranu živčanu ekscitaciju. Drugi avermektini, poput abamektina, također mogu stupiti u interakciju s gaba receptorima, blokirajući njihovu funkciju i proizvodeći slične učinke. Ovi molekularni mehanizmi osiguravaju visoku učinkovitost avermektina protiv raznih štetnih insekata.
Razlika između kontaktnog i sistemskog djelovanja
- Avermektini mogu pokazivati i kontaktno i sistemsko djelovanje. Kontaktni avermektini djeluju izravno pri kontaktu s kukcima, prodirući kroz kutikulu ili dišne putove, uzrokujući paralizu i smrt na licu mjesta. Sistemski avermektini se apsorbiraju u biljna tkiva i raspoređuju po svim dijelovima biljke, pružajući dugotrajnu zaštitu od štetnika koji se hrane različitim dijelovima biljke. Sistemsko djelovanje omogućuje produljeno suzbijanje štetnika na većim površinama i dulje trajanje.
Primjeri proizvoda u ovoj skupini
Ivermektin
Mehanizam djelovanja
Veže se na glutamatne i gaba receptore, uzrokujući kontinuiranu živčanu ekscitaciju i paralizu insekata.
Primjeri proizvoda
- Avagil
- Ivermektin-20
Prednosti i nedostaci mirimektilina
Prednosti: širok spektar djelovanja, sistemska distribucija, niska toksičnost za sisavce.
Nedostaci: toksičnost za korisne insekte, rizik od razvoja otpornosti kod štetnika, opasnosti za okoliš.
Abamektin
Mehanizam djelovanja
Veže se na glutamatne i gaba receptore, uzrokujući paralizu i smrt parazita.
Primjeri proizvoda
- Abamet
- Abamektin-10
- Agroabam
Prednosti i nedostaci
Prednosti: visoka učinkovitost, otpornost na razgradnju, sistemsko djelovanje.
Nedostaci: toksičnost za pčele i druge oprašivače, potencijalna kontaminacija tla i vode, razvoj otpornosti kod štetnika.
Milbemektin
Mehanizam djelovanja
Veže se na glutamatne receptore, uzrokujući kontinuiranu živčanu ekscitaciju i paralizu.
Primjeri proizvoda
- Milbemektin-2
- Milbegard
- Agromil
Prednosti i nedostaci
Prednosti: visoka selektivnost, učinkovit protiv širokog spektra štetnika, niska toksičnost za sisavce.
Nedostaci: toksičnost za korisne insekte, potencijalno nakupljanje u okolišu, razvoj otpornosti kod štetnika.
Avermektin b1a
Mehanizam djelovanja
Veže se na glutamatne i gaba receptore, uzrokujući paralizu i smrt insekata.
Primjeri proizvoda
- Avermektin-5
- Agroavermet
Prednosti i nedostaci Mirimecta
Prednosti: učinkovit protiv moljaca i drugih štetnika, sustavna rasprostranjenost, visoka otpornost na razgradnju.
Nedostaci: toksičnost za pčele, potencijalna kontaminacija izvora vode, razvoj otpornosti kod štetnika.
Fenitrazol
Mehanizam djelovanja
Inhibira acetilkolinesterazu, što ometa prijenos živčanih impulsa i uzrokuje paralizu i smrt insekata.
Primjeri proizvoda
- Fenitrazol-150
- Agrofenit
- Fenitrop
Prednosti i nedostaci
Prednosti: visoka učinkovitost protiv širokog spektra štetnika, niska toksičnost za sisavce.
Nedostaci: toksičnost za vodene organizme, potencijalno nakupljanje u okolišu, razvoj otpornosti kod štetnika.
Insekticidi i njihov utjecaj na okoliš
Utjecaj na korisne insekte
- Avermektini imaju toksične učinke na korisne kukce, uključujući pčele, ose i druge oprašivače, kao i na grabežljive kukce koji prirodno kontroliraju populacije štetnika. To dovodi do smanjenja bioraznolikosti i narušava ravnotežu ekosustava, negativno utječući na produktivnost poljoprivrednih usjeva i bioraznolikost.
Preostale količine insekticida u tlu, vodi i biljkama
- Avermektini mogu perzistirati u tlu dulje vrijeme, posebno u uvjetima visoke vlažnosti i temperature. To rezultira onečišćenjem izvora vode otjecanjem i infiltracijom. U biljkama se avermektini raspoređuju po svim dijelovima, uključujući lišće, stabljike i korijenje, pružajući sustavnu zaštitu, ali i dovodeći do nakupljanja insekticida u prehrambenim proizvodima i tlu, što može negativno utjecati na zdravlje ljudi i životinja.
Fotostabilnost i razgradnja insekticida u prirodi
- Mnogi avermektini posjeduju visoku fotostabilnost, što povećava njihovu postojanost u okolišu. To sprječava brzu razgradnju insekticida pod utjecajem sunčeve svjetlosti, što doprinosi njihovom nakupljanja u tlu i vodenim ekosustavima. Visoka otpornost na razgradnju komplicira uklanjanje avermektina iz okoliša i povećava rizik od njihovog utjecaja na organizme koji nisu ciljni.
Biomagnifikacija i akumulacija u hranidbenim lancima
- Avermektini se mogu akumulirati u tkivima insekata i životinja, napredujući kroz hranidbeni lanac i uzrokujući biomagnifikaciju. To rezultira višim koncentracijama insekticida na najvišim razinama hranidbenog lanca, uključujući predatore i ljude. Biomagnifikacija avermektina dovodi do ozbiljnih ekoloških i zdravstvenih problema, jer akumulirani insekticidi mogu uzrokovati kronično trovanje i zdravstvene poremećaje kod životinja i ljudi.
Problem otpornosti štetočina na insekticide
Uzroci razvoja otpornosti
- Razvoj otpornosti štetnika na avermektine potaknut je genetskim mutacijama i selekcijom rezistentnih jedinki ponovljenom upotrebom insekticida. Česta i nekontrolirana primjena avermektina ubrzava širenje rezistentnih gena unutar populacija štetnika. Nedovoljno pridržavanje doziranja i protokola primjene također ubrzava proces razvoja otpornosti, čineći insekticid manje učinkovitim.
Primjeri otpornih štetnika
- Otpornost na avermektine uočena je kod raznih vrsta štetnih insekata, uključujući štitaste mušice, lisne uši, grinje i određene vrste moljaca. Ovi štetnici pokazuju smanjenu osjetljivost na insekticide, što komplicira njihovo suzbijanje i zahtijeva upotrebu skupljih i otrovnijih sredstava ili prelazak na alternativne metode suzbijanja štetočina.
Metode za sprječavanje otpornosti
- Kako bi se spriječio razvoj otpornosti štetnika na avermektine, bitno je rotirati insekticide s različitim mehanizmima djelovanja, kombinirati kemijske i biološke metode suzbijanja te provoditi integrirane strategije suzbijanja štetnika. Također je ključno pridržavati se preporučenih doza i rasporeda primjene kako bi se izbjegla selekcija rezistentnih jedinki i održala dugoročna učinkovitost avermektinskih proizvoda.
Pravila za sigurnu primjenu insekticida
Priprema otopina i doziranje
- Pravilna priprema otopina i točno mjerenje doze kritično su važni za učinkovitu i sigurnu upotrebu avermektina. Potrebno je strogo slijediti upute proizvođača za pripremu otopine i doziranje kako bi se izbjegla prekomjerna primjena ili neadekvatan tretman biljaka. Korištenje preciznih mjernih alata i visokokvalitetne vode osigurava točnost doziranja i učinkovitost tretmana.
Korištenje zaštitne opreme pri rukovanju insekticidima
- Pri radu s avermektinima bitno je koristiti odgovarajuću zaštitnu opremu, poput rukavica, maski, zaštitne naočale i zaštitne odjeće, kako bi se smanjio rizik od izlaganja insekticidima ljudskom tijelu. Zaštitna oprema pomaže u sprječavanju kontakta s kožom i sluznicama, kao i udisanja otrovnih para insekticida.
Preporuke za tretiranje biljaka
- Avermektine nanesite na biljke u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima kako biste izbjegli utjecaj na oprašivače poput pčela. Izbjegavajte primjenu tijekom vrućeg i vjetrovitog vremena, jer to može dovesti do zanošenja insekticida i nenamjernog kontakta s korisnim biljkama i organizmima. Također se preporučuje uzeti u obzir fazu rasta biljaka, izbjegavajući primjenu tijekom razdoblja aktivnog cvjetanja i plodonošenja.
Poštivanje predžetvenih intervala
- Pridržavanje preporučenih intervala prije berbe nakon primjene avermektina osigurava sigurnost konzumacije proizvoda i sprječava ulazak ostataka insekticida u prehrambene proizvode. Važno je slijediti upute proizvođača u vezi s intervalima prije berbe kako bi se izbjegli rizici trovanja i osigurala kvaliteta proizvoda.
Alternative kemijskim insekticidima
Biološki insekticidi
- Upotreba entomofagnih organizama, bakterijskih i gljivičnih formulacija nudi ekološki sigurnu alternativu kemijskim insekticidima. Biološki insekticidi, poput bacillus thuringiensis, učinkovito se bore protiv štetnih insekata bez štete za korisne organizme i okoliš. Ove metode podržavaju održivo suzbijanje štetočina i očuvanje bioraznolikosti.
Prirodni insekticidi
- Prirodni insekticidi, poput ulja neema, ekstrakata duhana i otopina češnjaka, sigurni su za biljke i okoliš te se koriste za suzbijanje štetočina. Ove tvari posjeduju repelentna i insekticidna svojstva, što omogućuje učinkovito upravljanje populacijama insekata bez upotrebe sintetičkih kemikalija. Prirodni insekticidi mogu se koristiti u kombinaciji s drugim metodama za postizanje optimalnih rezultata.
Feromonske klopke i druge mehaničke metode
- Feromonske klopke privlače i eliminiraju štetne insekte, smanjujući njihovu populaciju i sprječavajući širenje. Druge mehaničke metode, poput ljepljivih klopki i barijera, također pomažu u kontroli populacija štetnika bez upotrebe kemijskih sredstava. Ove metode su učinkoviti i ekološki prihvatljivi načini suzbijanja štetnika.
Primjeri najpopularnijih insekticida u ovoj skupini
Naziv proizvoda |
Aktivni sastojak |
Mehanizam djelovanja |
Područje primjene |
Ivermektin |
Ivermektin |
Vezivanje na glutamatne i gaba receptore, uzrokujući paralizu i smrt insekata |
Povrće, žitarice, voćke |
Abamektin |
Abamektin |
Vezivanje na živčane impulse, uzrokujući paralizu i smrt parazita |
Povrće i voće, hortikultura |
Milbemektin |
Milbemektin |
Vezivanje na glutamatne receptore, uzrokujući kontinuiranu živčanu ekscitaciju i paralizu |
Povrće, žitarice, plodonoše |
Avermektin b1a |
Avermektin b1a |
Vezivanje na glutamatne i gaba receptore, uzrokujući paralizu i smrt insekata |
Povrće, voće i ukrasne kulture |
Fenitrazol |
Fenitrazol |
Inhibicija acetilkolinesteraze, što ometa prijenos živčanih impulsa i uzrokuje paralizu i smrt insekata |
Povrće, voće i ukrasne kulture |
Prednosti i nedostaci
Prednosti
- Visoka učinkovitost protiv širokog spektra štetnih insekata
- Sustavna distribucija u biljkama, pružajući dugotrajnu zaštitu
- Niska toksičnost za sisavce u usporedbi s drugim klasama insekticida
- Visoka fotostabilnost, koja osigurava produljeno djelovanje
Nedostaci
- Toksičnost za korisne insekte, uključujući pčele i ose
- Potencijal za razvoj otpornosti u populacijama štetnika
- Moguća kontaminacija tla i izvora vode
- Visoka cijena nekih formulacija u usporedbi s tradicionalnim insekticidima
Rizici i mjere opreza
Utjecaj na zdravlje ljudi i životinja
- Avermektini mogu imati ozbiljne učinke na zdravlje ljudi i životinja ako se zloupotrijebe. Kod ljudi izloženost može uzrokovati simptome trovanja poput vrtoglavice, mučnine, povraćanja, glavobolje, a u težim slučajevima napadaja i gubitka svijesti. Životinje, posebno kućni ljubimci, također su u opasnosti od trovanja ako insekticid dođe u kontakt s njihovom kožom ili ako progutaju tretirane biljke.
Simptomi trovanja insekticidima
- Simptomi trovanja avermektinom uključuju vrtoglavicu, glavobolje, mučninu, povraćanje, slabost, otežano disanje, napadaje i gubitak svijesti. Kontakt s očima ili kožom može uzrokovati iritaciju, crvenilo i peckanje. Gutanje insekticida zahtijeva hitnu liječničku pomoć.
Prva pomoć kod trovanja
- U slučaju sumnje na trovanje avermektinom, odmah prekinite kontakt s insekticidom, ispirite zahvaćenu kožu ili oči s puno vode najmanje 15 minuta. U slučaju udisanja, izađite na svježi zrak i potražite liječničku pomoć. U slučaju gutanja, nazovite hitnu pomoć i slijedite upute za prvu pomoć navedene na etiketi proizvoda.
Sprječavanje pojave štetočina
Alternativne metode suzbijanja štetočina
- Korištenje kulturnih praksi poput plodoreda, malčiranja, uklanjanja zaraženih biljaka i sadnje otpornih sorti pomaže u sprječavanju pojave štetnika i smanjenju potrebe za upotrebom insekticida. Ove metode stvaraju nepovoljne uvjete za štetne insekte i jačaju zdravlje biljaka. Biološke metode suzbijanja, uključujući upotrebu entomofagnih predatora i drugih prirodnih neprijatelja štetnih insekata, također su učinkovite preventivne mjere.
Stvaranje nepovoljnih uvjeta za štetočine
- Osiguravanje pravilnog navodnjavanja, uklanjanje otpalog lišća i biljnih ostataka, održavanje čistoće u vrtovima i voćnjacima stvaraju nepovoljne uvjete za razmnožavanje i širenje štetnika. Postavljanje fizičkih barijera, poput mreža i obruba, pomaže u sprječavanju pristupa štetnika biljkama. Redoviti pregledi biljaka i pravovremeno uklanjanje oštećenih dijelova smanjuju privlačnost biljaka za štetnike.
Zaključak
Racionalna upotreba avermektina igra ključnu ulogu u zaštiti biljaka i povećanju prinosa poljoprivrednih i ukrasnih kultura. Međutim, bitno je slijediti sigurnosne protokole i uzeti u obzir ekološke aspekte kako bi se smanjili negativni utjecaji na ekosustav i korisne organizme. Integrirani pristup suzbijanju štetočina, koji kombinira kemijske, biološke i kulturne metode suzbijanja, potiče održivi poljoprivredni razvoj i očuvanje bioraznolikosti. Također je važno nastaviti istraživanje razvoja novih insekticida i metoda suzbijanja usmjerenih na smanjenje zdravstvenih rizika za ljude i ekosustave.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Što su avermektini i za što se koriste?
Avermektini su skupina makrocikličkih laktona koji se koriste kao insekticidi, akaricidi i antiparazitici. Koriste se za zaštitu poljoprivrednih usjeva, stoke i ljudi od raznih parazita i štetnika.
2. Kako avermektini utječu na živčani sustav insekata?
Avermektini se vežu za glutamatne i gaba receptore u živčanim stanicama insekata, uzrokujući kontinuirano uzbuđivanje živčanih impulsa. To dovodi do paralize i smrti insekata.
3. Jesu li avermektini štetni za korisne insekte poput pčela?
Da, avermektini su otrovni za korisne insekte, uključujući pčele i ose. Njihova primjena zahtijeva strogo pridržavanje propisa kako bi se utjecaj na korisne insekte sveo na najmanju moguću mjeru.
4. Kako spriječiti razvoj otpornosti štetnika na avermektine?
Za sprječavanje otpornosti, rotirajte insekticide s različitim mehanizmima djelovanja, kombinirajte kemijske i biološke metode suzbijanja te se pridržavajte preporučenih doza i rasporeda primjene.
5. Koji su ekološki problemi povezani s upotrebom avermektina?
Upotreba avermektina dovodi do smanjenja populacija korisnih insekata, onečišćenja tla i vode te nakupljanja insekticida u lancima ishrane, što uzrokuje ozbiljne ekološke i zdravstvene probleme.
6. Mogu li se avermektini koristiti u organskoj poljoprivredi?
Ne, avermektini ne zadovoljavaju uvjete organske poljoprivrede zbog svog sintetičkog podrijetla i potencijalnog negativnog utjecaja na okoliš i korisne organizme.
7. Kako pravilno primijeniti avermektine za maksimalnu učinkovitost?
Strogo se pridržavajte uputa proizvođača o doziranju i rasporedu primjene, tretirajte biljke u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, izbjegavajte primjenu tijekom razdoblja aktivnosti oprašivača i osigurajte ravnomjernu raspodjelu insekticida na biljkama.
8. Postoje li alternative avermektinima za suzbijanje štetočina?
Da, postoje biološki insekticidi, prirodne tvari (ulje neema, otopine češnjaka), feromonske klopke i mehaničke metode suzbijanja koje se mogu koristiti kao alternative avermektinima.
9. Kako smanjiti utjecaj avermektina na okoliš?
Koristite insekticide samo kada je to potrebno, pridržavajte se preporučenih doza i rasporeda primjene, spriječite otjecanje insekticida u izvore vode i primijenite integrirane metode suzbijanja štetočina kako biste smanjili ovisnost o kemijskim sredstvima.
10. Gdje se mogu kupiti avermektini?
Avermektini su dostupni u specijaliziranim poljoprivrednim trgovinama, online tržištima i od dobavljača sredstava za zaštitu bilja. Prije kupnje provjerite legalnost i sigurnost proizvoda koji se koriste.